"Tražimo poništenje natječaja jer smo uvjereni da se pogodovalo velikim tvrtkama, a mali i srednji ostali su bez sredstava za razvoj. Ova sredstva su bila namijenjena za ruralni razvoj, a ne za velike tvrtke kao što se na kraju dogodilo."
Prošlo je više od sedam mjeseci otkako je Europska komisija odobrila Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za dodjelu sredstava Europske unije na koji se prijavilo čak 1.280 projekata.
Riječ je o natječaju vrijednom čak 860 milijuna kuna koji je u medijima podigao dosta prašine zbog navodnog pogodovanja velikim tvrtkama na štetu malih proizvođača koji se zbog nedostatka logistike i sredstava jednostavno ne mogu boriti protiv tako velikih sustava.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 3. studenoga objavila je radnu listu projekata koji su dobili potporu zbog čega su poljoprivrednici izrazito nezadovoljni. Treba li promijeniti dijelove natječaja, što napraviti s tvrtkama koje su dobile novac na temelju umjetno ostvarenih uvjeta, treba li promijeniti način bodovanja koji diskriminira starije ljude s iskustvom? Sve su to bile teme o kojima se govorilo na jučer održanom okruglom stolu u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva.
Okruglom stolu su se odazvali Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hrvatske, Ante Pezo, ravnatelj agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruge hrvatskih povrćara, Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, Franjo Dominković, dopredsjednik Hrvatske udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Goran Pajnić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, Dalibor Georgievski, predsjednik Udruge konzultanata za ruralni razvoj, konzultant Kristijan Mavrek i Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
"Iako je u početku za mjeru 4.1.1. bilo predviđeno 360 milijuna kuna, razina raspoloživih sredstava potpore je zbog velikih pritisaka podignuta na 861.840.000 kuna", rekla je Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hrvatske.
I mi sami smo bili iznenađeni velikim brojem prijava u travnju. Na natječaj se prijavilo 1.280 projekata, što je samo nešto manje nego što je bilo prijavljeno za cijeli projekt IPARD. Kako je ukupna vrijednost tražene potpore bila veća od 2 milijarde i 650 milijuna jednostavno smo bili prisiljeni podignuti razinu raspoloživih sredstava.
Promatramo li ukupno raspoloživa sredstva koja za provedbu Mjere 4 imamo u sedmogodišnjem razdoblju, ovim povećanjem iskoristit ćemo ukupno 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1, odnosno 55,5% za provedbu podmjere 4.2. već u drugoj godini provedbe programa, što je izniman uspjeh, rekla je Hajduković.
Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruge hrvatskih povrćara, osvrnuo se na problem tek otvorenih tvrtki bez ijednog zaposlenoga koje na listi završe s istim brojem bodova, kao i tvrtke koje godinama rade i zapošljavaju radnike.
"Sramota je da je čovjek koji godinama radi, ima 17 zaposlenih, u gorem položaju od nekoga tko je gospodarstvo pokrenuo tek prošle godine i nema nijednog zaposlenog." Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, na otvoreni stol je došao u ime proizvođača koji nemaju svoje klaonice i prodajna mjesta i kojih je najviše u ruralnom području.
"U proteklih sedam godina u svinjogojstvu borili smo se sa sušom, kugom, ukidanjem poticaja, da ne govorimo da je hrvatsko tržište od ulaska u Europsku uniju preplavilo svinjsko meso sumnjive kvalitete. Svi su nam govorili neka čekamo mjere ruralnog razvoja jer će tada biti bolje. Čak su nam obećavali da će u sklopu Mjere 19 biti mjera o dobrobiti životinja, što do dana današnjeg nije zaživjelo", rekao je Kušec.
"Natječaj je bio i prošao, a nama nije ništa bolje nego što je bilo. Čak bih rekao da je i gore. Najveći problem s kojim se susrećemo visoka stopa povrata po projektu zbog čega dosta naših ljudi zazire od fondova. Ovim putem apeliram na nadležne neka nešto naprave to tom pitanju". Naviše zanimanja okupljenih sigurno je izazvao Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, koji Iako je prošao na natječaju, traži poništenje istoga.
"Tražimo poništenje natječaja jer smo uvjereni da se pogodovalo velikim tvrtkama, a mali i srednji ostali su bez sredstava za razvoj. Ova sredstva su bila namijenjena za ruralni razvoj, a ne za velike tvrtke kao što se na kraju dogodilo. Ja jesam siromašan čovjek, ali ću skupiti novac za avionsku kartu za Bruxelles i otići tamo kao bih tražio poništenje ovog natječaja koji je sramota za Hrvatsku."
Iako se dosta poljoprivrednika slaže s Ivkovićem, dosta je i onih koji misle kao bi poništenje natječaja samo produbilo probleme. "Ako poništimo natječaj, objavit će se novi, a mi ćemo samo izgubiti vrijeme i novac koji smo mogli iskoristiti kao bismo napravili nešto korisno", rekao je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Foto: A. Sitnica
Tagovi
Autorica
cdomagoj
prije 9 godina
ma ne radi se tu samo o EAFRDu ako se mene pita... ono sto meni najviše smeta je HPK. koliko se na tu kraticu novaca izvuče od poreznih obveznika i onda se usude raditi ovakva s**nja. da HPK ima smisao i radi ono zbog čega postoji, onda ne bi bilo ovakvih gluposti kao sa EAFRDom, nego bi se nešto i napravilo za poljoprivredu. a ovako samo služi za uhljebljivanje i pogodovanje brlošićima i ostaloj ekipi.
cdomagoj
prije 9 godina
ajde, barem je brlošić javno napokon priznao na čijoj je strani. gadi mi se ova kaljuža. i onda pročitam tu u komentarima na drugim člancima da su mladi krivi jer se ne školuju i ne žele raditi. ma goni sve u... ovo sve postaje samo država- slučaj.