Jedna od najtežih tema pregovora bit će financiranje. Na COP29 dogovoreno je da zemlje u razvoju od 2035. godišnje dobiju 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, no još nije jasno odakle će dolaziti taj novac.
U brazilskom Belému, u srcu Amazone, otvorena je 30. UN-ova konferencija o klimi COP30. Već na početku konferencije poruke govornika bile su jasne: bez bržeg i odlučnijeg djelovanja, opstanak čovječanstva bit će ozbiljno ugrožen, objavio je Dw.
Šef UN-a za klimu Simon Stiell upozorio je da je potrebna hitna akcija u smanjenju emisija i jačanju otpornosti: "Moramo napredovati mnogo brže. Samo kukati nije strategija, potrebna su nam rješenja". Na dvotjednim pregovorima sudjeluju delegacije iz više od 190 država, a očekuje se oko 50.000 sudionika.
Kao i ranijih godina, Sjedinjene Američke Države ne sudjeluju aktivno na klimatskoj konferenciji. Predsjednik Donald Trump, koji klimatske promjene naziva "najvećom prijevarom", nije poslao delegaciju, a njegovo povlačenje iz Pariškog sporazuma i rezovi u klimatskim fondovima izazvali su zabrinutost da bi i druge zemlje mogle usporiti svoje klimatske politike.
Predsjednik COP-a André Corrêa do Lago poručio je da je suradnja ključna i da COP30 mora ostati zapamćen kao "konferencija provedbe".
EU planira do 2040. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 90 posto: Što to znači za farmere?
Stiell je naglasio da se svijet već suočava s ogromnim ekonomskim gubicima, klimatske katastrofe uzrokuju dvoznamenkaste udare na BDP brojnih zemalja. Istaknuo je da je odugovlačenje neprihvatljivo dok suše uništavaju usjeve, cijene hrane rastu, a milijuni ljudi ostaju bez domova.
Predsjednik Brazila Lula da Silva upozorio je da "klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, nego tragedija sadašnjosti". Uragani, poplave, suše i požari proteklih mjeseci diljem svijeta dodatno potvrđuju hitnost situacije.
Unatoč obvezama iz Pariškog sporazuma, globalno zatopljenje već je iznad sigurnih granica. Prema procjenama UN-a, planeta ide prema porastu temperature od oko tri stupnja. Samo je stotinjak država do sada predalo ažurirane klimatske planove.
EU na COP30 dolazi s nejasno definiranim ciljem, smanjenjem emisija za 66 do 72 posto do 2035. godine.
Jedna od najtežih tema pregovora bit će financiranje. Na COP29 dogovoreno je da zemlje u razvoju od 2035. godišnje dobiju 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, no još nije jasno odakle će dolaziti taj novac. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno daleko više, oko 1,3 bilijuna dolara godišnje.
Brazil je uoči COP30 pokrenuo globalni fond za zaštitu tropskih šuma (TFFF), a Norveška i Francuska već su najavile svoje doprinose. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će Njemačka dati "značajan" doprinos, naglasivši kako gospodarski rast i klimatska zaštita moraju ići zajedno.
Tagovi
Autor