Pretraga tekstova
U Hrvatskoj još nema većih nasada smokava i kapaciteta za preradu, a uglavnom se proizvode u obiteljskim gospodarstvima.
U želji da spase stara stabla smokava od propadanja te da povećaju “siromašan” kućni proračun, sedmorica nezaposlenih ratnih veterana pod vodstvom Emila Kursara u Tribunju odlučila su osnovati Poljoprivrednu braniteljsku zadrugu “Makina” te pokrenuti vlastiti posao.
Nakon mnogo razmišljala odlučili su podići plantažu smokava.
- Dok smo sadili smokve, mještani su nam se smijali te govorili tko normalan sadi smokve, kad one rastu same. U lice su nam govorili da od toga neće biti ništa, a sada, dvije godine poslije, oduševljeni su pa i sami razmišljaju o tomu da podignu nasade smokava - kaže Emil Kursar.
Prve su im godine kupljeni nasadi propali, a za novu sadnju sadnice su sami uzgojili i sada uspješno obrađuju oko 180 stabala smokve. Od posađenih vrsta najzastupljenija je autohtona sorta, smokva zamorčica.
- To je naša, dalmatinska smokva, može podnijeti velike vrućine, sušu, a i pogodna je za sušenje. Kada smo krenuli u projekt, trebalo je puno živaca, rada u polju i po kiši i po buri - dodaje Kursar.
Nekadašnji branitelji danas zadrugari uglavnom su sami financirali projekt, a pomoć, 150.000 kuna, stigla je samo od Ministarstva branitelja.
- Teško je bez novca i kredita, posebno zbog toga jer zaradu od smokava dobijete tek nakon pet godina. Na jesen planiramo zasaditi još 2100 sadnica smokava, a kredit nam je potreban za sušaru... Kako ćemo nabaviti novac, još ne znamo. Ono što nas veseli jest to da smo sklopili posao s agronomom dr. Željkom Prgometom, koji i sam ima nasade smokava i koji će sav naš proizvod, suhu smokvu, izvoziti u Teksas - otkriva Kursar.
Osim što su uspjeli popuniti kućni proračun, nezaposleni zadrugari uskoro će dobiti i radni staž, stalnu plaću te iskustvo koje će moći podijeliti s mještanima. Usto, nedavno osnovana braniteljska zadruga u Vodicama također planira saditi smokve.
Autor: Antonija Mrša
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !