"Potrošačka košarica i cijene hrane – Kolika je zarada poljoprivrednika?", naziv je okruglog stola koji se u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore održava trenutno u Zagrebu.
Poljoprivrednici ne smiju i ne mogu dati svoj proizvod ispod proizvođačke cijene, naglasili su Petar Pranjić i Branimir Markota uoči početka okruglog stola "Potrošačka košarica i cijene hrane – Kolika je zarada poljoprivrednika?", koji se u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore održava trenutno u Zagrebu.
Cilj mu je, kažu iz Komore, potaknuti razgovor između hrvatskih poljoprivrednika, proizvođača i potrošača i svih onih koji su nezadovoljniji rastom cijena hrane u Republici Hrvatskoj. Ujedno utvrditi tko najviše zarađuje u lancu od polja do stola te istražiti moguće načine za snažnije poticanje kratkih lanaca opskrbe, povećanje proizvodnje i podizanja konkurentnosti
"Također i pronaći odgovor kako nas primarne proizvođače zaštititi jer imamo osjećaj da će se sva ta kriza i ludilo inflacije ponovno preliti na naše već jeftine proizvode", upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, Petar Pranjić.
Prema njemu, trgovački lanci su se doslovno "otrgnuli s lanca" i prepoznali priliku za dodatnom zaradom koju potpomaže dobar kreditni rejting s kojim se naš premijer diči, povećanje BDP-a i drastično povećanje plaća državnom sektoru dok su ostali i dalje na minimalcu.
"Trgovački lanci, prerađivači, dobavljači koriste našu muku, znoj i trud te stvaraju nestvarne, ogromne dobiti na uštrb nas", kaže.
Primjerice, rekao je, u drugim državama članicama EU pšenica se po toni trži za 250, 260 eura, a kod nas 160 €/t.
"Netko sebi uzima za pravo da nas ponižava. Vlada strašan monopol, a otkupljivače nitko ne kontrolira", prozvao je istaknuvši da će pisanim putem tražiti veći nadzor otkupljivača od Agencije za tržišno natjecanje kao i da Državni inspektorat "obilazi takve koji ucjenjuju seljaka".
Zamrzavanje cijena je nerealno, dodao je jer sada će se nagraditi i osobe koje imaju plaću od dvije, tri pet tisuća eura. "Kao da ste im digli plaću još pet posto. To nije realno", naglasio je.
Kaže, narodu koji je u potrebi, bolje da daju vouchere pa neka onaj tko to treba, kupuje po povlaštenoj cijeni.
"Ako mi primarni prozvođači pšenice, voća, povrća i drugog moramo podnijeti teret, onda hoću da moj seljak i građanin jede kruh po pet kuna. To je realna cijena", kaže Pranjić navodeći i da od Ministarstva gospodarstva ne traže da zamrzne cijenu pšenice već naredi da se ne može otkupljivati ispod proizvođačke cijene.
"Ako je Petar uložio 250 eura u tonu pšenice, ne mogu je prodati za 150, a to se nažalost događa", zaključio je.
Da cijena voća i povrća stagniraju godinama unatoč sve višim troškovima proizvodnje, upozorio je i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota. Kaže, u trgovinama je primjerice jabuka od 0,99 do 1,30 €/kg, a jednog avokada 1,60-1,80 €.
Generalno, pojasnio je, pravilo je da od cijene koja je na policama trgovačkih lanaca, 50 do 60 posto dobije neto proizvođač. Međutim, u situaciji problematične klime, vrlo reguliranih uvjeta vezano za zaštitna sredstva, problema s radnomm snagom i drugo, troškovi su takvi da dovode u pitanje opstojnost cijele proizvodnje. Tako je i u segmentu voća gdje smo za sada dostatni, tipa proizvodnji jabuka, mandarina, nešto i sa šljivama - cijene ne prate troškove proizvodnje.
"Zdrava pamet će kazati gdje nema dohodovnosti, gdje nema bilo kakve zarade ili uopće pokrića troškova, da takva proizvodnja dugoročno nije isplativa", upozorio je podsjećajući na pad voćarske proizvodnje i sve manje zanimanje mladih za ulazaka i ulaganje u ovu proizvodnju koja zahtijeva ogromna ulaganja.
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Velimire ja sam radio do 1981 i u Njemačkoj , bio sam u više država zapadne Europe i vidio sam njihovu poljoprivredu , trgovačke centre u Hamburgu , Berlinu itd ! Znao sam da ćemo biti POMETENI ulaskom u EU , zato je dio nas od 1995 javno tražilo od političara i u pregovorima sa njima da se ide na USPOSTAVU dohodovnijih OPG na bazi privatne i državne zemlje ! ONI su od 2001 NAMETANJEM ne obvezujućeg zakona za državnu zemlju SPRIJEČILI razvoj DOHODOVNIJIH OPG na bazi državne zemlje ! Nisu potakli ZAKUP i PRODAJU PRIVATNE i tako smo u EU ušli sa samo oko 960 tisuća ha u ARCOD i sa minimalnim stočnim fondom čije je uništenje potakao i Pankretić sa izmjenama Zakona o poticajima ! OTVORILI su hrvatski političari hrvatsko tržište za UVOZ , omogućili IZGRADNJU velikog broja trgovačkih centara uglavnom u stranom vlasništvu i sve je jasno ! * Dio ljudi kao Pranjić nisu riješili državnu zemlju , pa ne mogu kombinirati da imaju i STOČARSTVO ! Imaju veliki ulazni trošak repromaterijala , gnojiva , zaštitnih sredstava , mehanizacije , goriva i onda NE MOGU NI REĆI KOLIKO TRAŽE ZA SVOJU ROBU ! * U voćarstvu imamo sve gore KLIMATSKE uvjete , slabija zaštitna sredstva , ne izgrađenost sustava za navodnjavanje itd ! Obrađujem oko 6 ha voćnjaka , ali sa voćem koje traži manje ljudskog rada !
Velimir Komericki
prije 2 mjeseca
1986 sam rođen.
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Kada si ti Velimire rođen ? Prije 45 godina radio sam preko zagrebačkog Dalekovoda u Njemačkoj i tada sam prvi puta bio u trgovačkim centrima ! Nisu oni problem već hrvatski OPG iz doba Marije Terezije koji izumiru , a većina ostalih je za MUZEJ ! Postoje plastenici , staklenici , a Dalmacija i Hercegovina su toplije od Nizozemske , pa nam nije nitko kriv što nemamo našu proizvodnju POVRĆA . U današnje doba transporta ne vidim razlog zašto se ne bi uvozili iz drugih dijelova Svijeta , voće i povrće kojega kod nas nema . A , voće koje se kod nas uzgaja i kada zrije tada TREBA ZAUSTAVITI UVOZ i PRODAVATI NAŠE ! Samo trgovačke centre NE ZANIMA hrvatska poljoprivreda MUZEJSKOG tipa , ljudi imaju ORGANIZIRANE proizvođače ! A VLADINA HPK neka traži od Plenkovića da se imenuje POVJERENSTVO na čelu sa njim , koje bi u ROKU 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Oko 2 km od moje kuće u Bukovlju gdje je bio načelnik pa poslije ministar Jakovina , postoji > mala > parcela pod brojem 1378 / 5 skromne površine 53 , 5 ha na kojem je nekada uništeni kombinat Jasinje imao vinograd i voćnjak ! A sada > plantaža > gloga , bagrem ! I nekoliko STOTINA tisuća ha u ŠIKARAMA po Hrvatskoj ! **Ima JOŠ jedan problem , mirovine 300 , 400 , 500 eur , male plaće ljudi koji rade i sa tim se može kupiti po JEDAN sladoled dnevno kojeg onda treba što duže lizati , doručak prehodaj , sladoled liži što duže a večeru prespavaj , to je RECEPT za hrvatsku SIROTINJU !
Velimir Komericki
prije 2 mjeseca
Neznam kako su ljudi preživljavali prije nego što su se pojavili trgovački centri? Umjesto da se okrenemo vlaatitoj proizvodnji,te na taj način izbjegnemo "guljenje kože" u trgovačkom centru,pomognimo domaćem proizvođaću kupnjom sezonskog voća i povrća onda kada ga ima,a ne paradajz cijele godine u dućanu..zar moramo jesti paradajz,krastavce,paprike i onda kada ih nema na vrtu? Možemo kiseliti domaće proizvode kada ih ima,da si osiguramo zalihe za zimu,tj onda kada nema svježe domaće robe. Sve možemo,samo smo se naučili da sve možemo kupiti svaki dan,i zašto bi se mučili..a to trgovci jako dobro znaju i to iskorištavaju.. O tome kakvo meso uvozimo iz zemalja gdje je GMO dozvoljena u upotrebi za ishranu tih istih životinja,i gdje se hrane životinje koštanim brašnom,pa nama prodaju povoljno meso,o tome.sada nebi.ali imamo sve u svojim rukama i možemo postati samodostatni il manje ovisni o uvoznoj hrani..