Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Afera Vjetroelektrane
  • 08.06.2020. 11:10

Tko je tjerao zeca, a istjerao krupniju divljač s krških pašnjaka?

EU potiče pašarenje krških pašnjaka jer je to najbolji način za opstanak ruralnih područja, odnosno bioraznolikost. Tako bi trebalo biti, ali politika je, pokazuje nam afera Vjetroelektrane, poticaje vidjela kao priliku za podjelu ratnog plijena...

Foto: Marinko Petković
  • 4.393
  • 295
  • 0

Jedan krak velike korupcijske hobotnice oko sporne vjetroelektrane kod Knina zbog koje je Josipa Rimac, bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave, završila u istražnom zatvoru u Remetincu, a koji vodi i do 11. optužene Nataše Turbić, načelnice općine Gračac, ali i Ružice Njavro, bivše članice Upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - odnosi se na famozne krške pašnjake. Sumnjiči ih se za pogodovanje Anti Sladiću i Josipu Ravliću, dvojici odabranih 'prijatelja u nevolji' prvoosumnjičene, koji su godinama dobivali milijune kuna poticaja, a sada su, doznaje se iz istrage, htjeli 'napisati' i novu uredbu o krškim pašnjacima.

Naime, zakup krških pašnjaka na tuđoj zemlji, da bi se sada pokazalo i uz pomoć visoke političke korupcije, a koji pokrivaju čak osam županija od Karlovca do Metkovića, posljednjih pet godina je bio izrazito unosan posao. Tako su u njega ušli i razni mešetari, koji donedavno nisu imali veze s poljoprivredom, kao ni zahtjevnim stočarstvom, a obogatili su se na potporama koje je EU zadala na 329 eura po hektaru ove vrste pašnjaka. Problem je, međutim, što zakupce ni milijuni kuna poticaja, a godišnje je to ukupno 220 milijuna kuna, nisu natjerali, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), da ih održavaju na adekvatan način. To znači, bilo košnjom ili napasivanjem, odnosno držanjem stoke u 'kliničkim uvjetima'.

Tešija: Nova Uredba o zakupu šumskog zemljišta je mijenjana zbog mišljenja Agronomskog fakulteta

O čemu se zapravo radi pokušali smo rasvijetliti, između ostalih, i kroz razgovor s Ivanom Tešijom, predsjednikom udruge 'Hrvatski krški pašnjaci', iz Lećevice kod Splita, koji nam je rekao da hajka na ove pašnjake traje već tri, četiri godine, a počela je još za vrijeme mandata bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. "No, to ne bi trebalo miješati s ovom aferom oko pogodovanja na ime poticaja na području općine Gračac, koje je u vlasništvu lokalne samouprave, a ne tamošnje šumarije. Nadalje, spomenuti dvojac iz ove afere, nisu članovi naše udruge i nije mi poznato njihovo poslovanje na krškim pašnjacima", ističe Tešija.  

Prema njegovim riječima, u izmjene sporne Uredbe o zakupu šumskog zemljišta, a koju drži pogubnom za pašarenje na kršu, krenulo se prije skoro godinu dana. Ali su sada, prvi put, u to bili uključeni i poljoprivrednici i Tešija je dobro upućen u sve ono što se s njom događalo u fazi izrade nacrta nove Uredbe, kad je na e-savjetovanje došlo mišljenje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, da zbog povećanja matičnog stada i domaće proizvodnje, na 10 ha krških pašnjaka bude jedno uvjetno grlo, a ne kao dosada – 3,3 grla.   

Tešija ističe da sada i nije najvažniji broj uvjetnih grla na krškim pašnjacima, koji je 160.000, već uvjeti njihova gospodarenja koji su bili neodgovarajući jer su bili bez prilaznih puteva, pojilišta, nadstrešnica za stoku i zaštite od vukova. "Stoga smo predložili da ne moramo tražiti suglasnost lokalne šumarije za postavljanje privremene ograde na pašnjake (e-pastir), te da novi odnosno mladi poljoprivrednici, uz ograničenje broja hektara na 60, dobiju rok od šest mjeseci da usklade broj uvjetnih grla sa hektarima pašnjaka", pojašnjava. Dosad su oni, kaže, trebali imati stoku jednu godinu prije nego uopće prođu, ako prođu, na javnom pozivu.

"Međutim, mišljenje s Agronomskog fakulteta je tražilo da taj rok bude čak dvije godine za usklađivanje što držimo da nije fer prema sadašnjim posjednicima brojne stoke na krškim pašnjacima", otkriva prvi čovjek Udruge, koja priprema i EU projekt sa krškim proizvodima. (Podsjećamo, zbog slučaja Vjetroelektrane, Udruga obiteljskih gospodarstava Hrvatske "Život", zatražila je ostavku dekana Agronomskog fakulteta, prof.dr.sc. Zorana Grgića.) 

Poticaje djelili šakom i kapom odabranima za tuđu zemlju   

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, na krškim pašnjacima je na početku ove godine bilo 70.778 grla goveda, 395.807 ovaca, 54.262 koza i 6.400 konja. No, problem, kaže Tešija, nije samo ekonomski već i pravni presedan koji nastaje još 2014. godine kada je otvorena mogućnost upisa velikih površina šumskog zemljišta u ARKOD-u bez zakonitog posjeda na ljutom kršu u vrletima Like, Banije, Dalmatinske zagore...

Turbić, lokalna političarka iz Gračaca, gdje su poslije Domovinskog rata premještene zemljišne knjige iz Gospića, one koje nisu uništene, kaže da 'nije tražila mito, ali je uzela ono što su joj dali', a tako funkcionira i sustav potpora usmenim putem za pustu zemlju u Lici, koja je dovela do toga nitko s nikim ne priča u malim ličkim selima jer poticaje za krške pašnjake uzima onaj tko se prvi sjetio pa ih i upisao, pa bio on sa stalnim mjestom boravka daleko izvan Like. Stvarni vlasnici zemlje onda moraju sudskim putem, što je praktično nemoguće, dokazati da je zemlja jednom i bila njihova.          

S druge strane, poticaje koji su pritom ostvarivani kroz Program ruralnog razvoja, a zbog kojih je na jednoj adresi u doba ministra Tihomira Jakovine, koji je ovaj program promovirao u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu, otvoreno 'preko noći' 17 OPG-ova - nije kasnije pratio odgovarajući rast poljoprivredne stočarske proizvodnje.

Tešija napominje da mnogi stočari zbog birokratskih prepreka nemaju ni jedan hektar krškog pašnjaka valjano upisan u ARKOD, jer je 90 posto površina krških pašnjaka stavljeno u šumsko-gospodarsku osnovu na kojem je zabranjeno pašarenje, a kojima gospodare Hrvatske šume, čiji je predsjednik uprave Krunoslav Jakupčić, zbog sporne gradnje najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj Krš-Pađene, također bio priveden.

Kategorizacijom protiv stranačke blagajne

Ističe i da računica gospodarenja ovim pašnjacima, pokazuje da njihovi korisnici plaćaju zapravo dva i pol hektara za jedan u zakupu APPRRR-u, odnosno dobiju potporu za 4 od 10 ha u zakupu. "Tražili smo i kategorizaciju krških pašnjaka jer se pokazalo da nije isto imati ih u zakupu u Lici ili Dalmaciji odnosno otocima", dodaje. Stručnjaci su izračunali, kaže, da jednoj kravi, pa bila ona i autohtona buša, na kršu treba dnevno 10 kilograma sijena, a njega na golom kršu nema dovoljno ni usred ljeta, kad je vegetacija najbujnija.

Vlada razriješila dužnosti članicu Upravnog vijeća APPRRR-a Ružicu Njavro

"Osim toga, nama bi zapravo trebalo čak 530.000 ha za pašarenje 160.000 uvjetnih grla, a u sustavu ARKOD-a je prijavljeno samo 72.000 ha krških pašnjaka. Drugim riječima, siva ekonomija, koja je zahvatila ukupno gospodarstvo, nažalost je prisutna i u poljoprivredi, a na terenu imamo nekompetentnu inspekciju", drži on.

OPG Hrvoja Miljaka, ima oko 900 ovaca u selu Kljake, kod Drniša i kaže da je morao osjetno smanjiti veliko stado od 1.400 ovaca, kada je 2016. godine bio među top 10 deset po isplaćenim poticajama za pašnjake, a nije u eko proizvodnji, u iznosu od 1,8 milijuna kuna, jer sada u krizi nema kome prodati više od 200 janjadi. Dodaje da domaća poljoprivreda bilježi minuse u svim segmetima proizvodnje, pa i u ratarstvu, dok je stočarstvo na krškim pašnjacima, gdje su otežani uvjeti, dalo rezultate, kaže on.  

Miljak ističe da se zna čija je stranačka blagajna Ministarstvo poljoprivrede, a tu je i novi, restriktivni ZPP, tako da se nekome moralo uzeti da bi se drugima dalo što je pokazala i ova najnovija afera. "No, isto tako se treba znati da mi 30 do 40 posto poticaja sa krških pašnjaka vraćamo u Slavoniju, jer od tamo kupujemo žito, kao i sijeno u Lici. Dakle, ne možemo više živjeti samo od turizma, kojeg sad i nema, već se moramo okrenuti domaćoj proizvodnji hrane", jasan je Miljak.    

Tko je tjerao 'zeca', a istjerao 'krupniju divljač' s krških pašnjaka?

Prema podacima APPRRR-a, IAKS mjere Progama ruralnog razvoja propisuju da se poljoprivredne površine i na krškim pašnjacima moraju održavati, što znači da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu i klasičnim poljoprivrednim stojevima, bez prethodnog krčenja zemljišta. No, kontrolom na terenu je utvrđeno još 2018. godine da od ukupno kontroliranog 33.201 grla goveda, njih 1.474 grla nije na gospodarstvu, da je nepropisno označeno 557 grla, a nepropisno registrirano 548 grla. Kod ovaca i koza je kontrolirano 36.360 grla, a nije bilo na gospodarstvu 2.779 grla, nepropisno je označeno njih 522, a pogrešnog spola upisano 10 grla.

Podsjetimo, bivši ministar Tolušić, koji se nakon iznenadnog političkog umirovljenja okrenuo sada vinogradarstvu u Virovitici, gdje i uz pomoć Vinske omotnice gradi vinariju, još je 2018. godine dirnuo izgleda u osinje gnijezdo kad se odlučio 'obračunati' s onima koji zloupotrebljavaju izdašne potpore iz europske i državne blagajne, nakon upozorenja iz Brisela. EU, pak, potiče pašarenje krških pašnjaka jer je to najbolji način za opstanak ruralnih područja, odnosno bioraznolikost. Tako bi trebalo biti, ali pokazuje istraga, kriva je korumpirana politika koja uz nesebičnu pomoć svojih ljudi u ministarstvima i agencijama, koje su premrežene interesnim, ali i rođačkim vezama, poticaje tretira kao 'podjelu ratnog plijena'.       

Tako je cijela priča oko poticaja ovih dana završila privođenjima, nakon godinu dana, zbog pucanja mjera tajnog snimanja Rimac sa čak 13 uhićenih zbog korupcije, odnosno davanja i primanja mita. Stoga će u narednom razdoblju, nadamo se, biti zanimljivo pratiti, tko je tjerao 'zeca', a istjerao puno krupniju 'divljač' s krških pašnjaka u općini Gračac. Najvećoj, ali i najnerazvijenijoj općini u Hrvatskoj, koja je daleko od očiju javnosti, očito godinama bila pogodan teren za uzimanje milijunskih poticaja na ime revitalizacije krških pašnjaka.


Tagovi

Afera Vjetroelektrane Krški pašnjaci Poticaji Privođenje


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.