Pretraga tekstova
Vjerojatno bi manje stresa bilo među hrvatskim poljoprivrednicima da su u proteklih šest godina uspjeli povući sav novac iz europskih fondova koji su imali na raspolaganju. Od gotovo 300 milijuna eura - nisu uzeli ni pola
Najveći problem zbog kojeg nisu izvukli više novaca iz EU fondova je, kažu poljoprivrednici, što novac prvo moraju uložiti da bi ga dobili natrag, a strogim uvjetima koje je Hrvatska prihvatila rijetko koji poljoprivrednik može udovoljiti.
Ipak, ima onih koji su sve prepreke prešli i nisu požalili. Miroslav Kolić je svoje jabuke zaštitio mrežom koju je kupio upravo uz pomoć europskih fondova. 'Vrijednost ulaganja je 664.000 kuna', kaže Miroslav.
Nakon godinu dana truda, uspješno je prošao kroz mrežu strogih europskih propisa, pa će od Unije pola novca dobiti natrag. 'Bilo je teško, da je bilo lako ne mogu reći, da je lako onda bi svi koristili te mjere', kaže Miroslav.
Da tih mjera nema, Miroslav nikada ne bi kupio mrežu. 'Mi bi te novce iskoristili za tekuće troškove, gorivo, mehanizaciju', pojašnjava Miroslav. Mnogi su se poljoprivrednici više bavili tekućim troškovima nego fondovima.
Od 245 milijuna kuna, iz SAPARD-a je iskorišteno manje od pola pa je 128 milijuna kuna izgubljeno. U IPARDU je za hrvatskog poljoprivrednika predviđeno milijardu i osamsto milijuna kuna, a iskorišteno je tek 27 milijuna. Ostatak novca hrvatski će poljoprivrednik do kraja godine teško moći iskoristiti.
'To je ta procedura što se prvo mora sve uložiti da bi se pola dobilo nazad i u tom je problem', kaže Miroslav. Problem je i u strogim uvjetima koje je Unija postavila, a Hrvatska prihvatila.
'Jedan od glavnih uvjeta je da ne smijete biti dužni državi, da ne smijete imati duga u poreznoj upravi, da ne smijete biti blokirani, a nažalost situacija danas pokazuje da mnogi naši poljoprivrednici padaju na tim stvarima', pojašnjava Stjepan Ribić, direktor Regionalne i razvojne agencije Slavonije i Baranje.
Miroslav nije pao, a uspjeh mu je dao i vjetar u leđa i ventilator na prskalici traktora pa će od Europe opet tražiti ZR novac za svoje jabuke.
Autor: Zoran Pehar
Izvori
Tagovi
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Vedran Stapić
prije 13 godina
Nedavno sam negdje pročitao da ne preživljavaju oni najsnažniji ili najpametniji nego oni koji se najbrže prilagode promjenama. A ako ništa drugo jedina konstanta u našoj poljoprivredi je promjena.Politika se mjenja svako malo, nema ideje ni sttrategije, osim one koju nameće sirovi kapital.Nije teško zaključiti da će preživjeti oni koji su se do sada dobro pozicionirali i iskoriste prilike. A takvih je malo.To zna i naša vlast i prošla i sadašnja, a njihov bi zadatak bio da taj broj poveća, a ne saborita i ono malo toga što vrijedi.