Svjetska banka predviđa pad cijena hrane: Riža i soja najviše gube na vrijednosti

Cijene hrane u svijetu ove će godine pasti za 7 posto, a dodatno smanjenje od 1 posto očekuje se i u 2026., pokazuje najnovije izvješće Svjetske banke o stanju na tržištu sirovina. Kao ključni razlozi navode se smanjena potražnja za stočnim žitaricama i povećane globalne zalihe.

Pad cijena prehrambenih proizvoda dio je šireg trenda slabljenja cijena sirovina, koje prema prognozama dosežu najnižu razinu od 2020. godine. Uzrok tome je usporavanje globalnog gospodarskog rasta te obilne zalihe naftnih derivata.

Turbulentna vremena za tržište sirovina

Prema Svjetskoj banci, tržište sirovina prolazi kroz iznimno nestabilno razdoblje. "Neizvjesno je hoće li ovo postati novo, turbulentnije doba za tržište sirovina, ali vjerojatnost je sve veća", navodi se u izvješću. Kao uzroke volatilnosti navode se geopolitički sukobi, trgovinske napetosti, klimatski ekstremi i povećani rizici u globalnim lancima opskrbe.

Očekuje se da će proizvodnja nafte nadmašiti potražnju, osobito zbog slabijeg gospodarskog rasta i brze ekspanzije električnih vozila u Kini. Cijena nafte predviđa se na razini od 64 dolara po barelu (oko 56,50 eura), dok trenutačne cijene variraju oko 60 dolara.

U segmentu plina, očekuje se da će zbog viših cijena u prvom kvartalu 2025. cijene u Europi porasti za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok se u 2026. godini predviđa pad od 9 posto.

Pad cijena žitarica

Poljoprivredni proizvodi će, prema procjenama, u 2025. godini pojeftiniti za 1 posto, a dodatnih 3 posto u 2026. godini. No, više cijene kakaa i kave ograničavaju ukupni pad cijena. Najveći pad očekuje se kod žitarica, više od 10 posto, ponajprije zbog obilnih zaliha riže i soje. Za rižu se očekuje pad cijene od čak 29 posto.

Udarac za ratare: Sjetva u tijeku, nova žetva pred vratima, a na burzama potonuće cijena

Suprotno tome, cijene kukuruza i pšenice neće znatnije padati. Manjak ponude kukuruza zbog nižih cijena nafte te trgovinske barijere između SAD-a i Kine zadržat će pad na 2 posto. Pšenica, iako će bilježiti manji pad cijena, ostaje tražena – potrošnja premašuje proizvodnju, pa zalihe polako opadaju.