Suša zaustavila proljetvu sjetvu

Zbog ekstremne suše, jer u nekim krajevima Hrvatske nije kišilo punih 15 mjeseci, poljoprivredni su usjevi u jako lošem stanju već na početku proljeća, kad su najintenzivniji radovi u poljima.

Ipak dobra vijest za domaće ratare, ali i stočare, koji se teško nose sa sušom u ovo doba godine dolazi iz Državnog hidrometerološkog zavoda (DHZ) koji je za sredinu idućeg tjedna, već od utorka, najavljuje prve veće oborine ove godine.

Inače, u Hrvatskoj je lani proizvedeno 782.000 tona pšenice, što je čak 15 posto više nego godinu prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o ostvarenim prinosima ranih usjeva. Dakle, unatoč lanjskoj suši prinosi su većine kultura bili zadovoljavajući.

Prosječna proizvodnja pšenice po hektaru iznosila je lani skromne 5,2 tone po hektaru. U u 2011. u odnosu prema prošloj godini povećani su ostvareni prinosi ječma, zobi i uljane repice. Proizvodnja je ječma 13 posto veća, 194.000 tona, a prosječna je proizvodnja ječma po hektaru iznosila četiri tone.

Ukupan prirod zobi od 77.000 tona je za čak 60 posto bio veći nego godinu prije, dok je proizvodnja uljane repice povećana 48 posto, na 49.000 tona.

Prosječno je po hektaru proizvedena 3,1 tona zobi, a uljane repice 2,8 tona po hektaru.

Unatoč velikoj suši, lani je suncokret iznimno dobro urodio, soja je bila na razini zadovoljavajućih rezultata, dok je urod kukuruza podbacio.

Situacija se sa sojom pak smatrala katastrofalnom, ali na kraju nije bilo tako. PIK Vinkovci imao je, na primjer, prinos soje već od 3,5 tona po hektaru, što je na razini vrlo zadovoljavajućih rezultata. Šećerna repa imala je primjerice i bolji prinos i digestiju nego 2010., koja nije bila sušna.

Međutim, prinosi u berbi kukuruza u PIK-u Vinkovci i Belju su bili negdje na razini 7,5 tona po hektaru, što je osjetno niže i podbačaj je u urodu za oko 30 posto.

S obzirom na bogate prirodne potencijale Hrvatske, koji su je svrstali na peto mjesto po vodenim potencijalima u Europi, natapanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti, ali i potrebe suvremene poljoprivrede.

Zbog suše su prosječni prinosi prije svega povrćarskih, voćarskih, ali i ratarskih kultura u Hrvatskoj niski, te osciliraju s godinama što se prije svega povezuje s pojavom suša, koja je kao elementarna nepogoda, koju osiguravajuća društva jedino ne priznaju, gotovo redovita pojava sa sve teže predvidljivim posljedicama.

U samo dvije godine 2000. i 2003. godini, potvrđena šteta od suše u poljoprivredi je iznosila više od 3,4 milijarde kuna. Lani je suša opet pogodila veći dio zemlje, a samo u Osječko-baranjskoj županiji šteta je procjenjena na više od 200 milijuna kuna.

Ipak, nakon katastrofalne suše 2003. godine, koja je poharala više od 10 županija, Vlada je 2004. godine pokrenula Projekt natapanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama te potkraj 2005. prihvatila Nacionalni projekt natapanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV).

Autor: MARINKO PETKOVIĆ