Tržište krumpira
22.07.2023. 18:00

Suša i uvoz diktiraju cijene krumpira u Europi

Nepovoljni vremenski uvjeti su prošle godine loše utjecali na prinos, a nastavili su se i ove godine. Kakve su cijene na EU tržištu, odakle se najviše uvozi?

Foto: Depositphoto/ridofranz

1.024
122
0

Nepovoljne vremenske prilike su usijale tržište krumpira još prošle godine, a njihov utjecaj se nastavlja i u 2023. Na europskom tržištu vlada velika potražnja i visoke cijene.

Nije bilo zaliha

Visoke temperature i suša su smanjile prošlogodišnje prinose, a 2023. su Europu zahvatile dugotrajne kiše, poplave, a zatim suša i jako nevrijeme. Kada je u pitanju rani konzumni krumpir proizvodnja je mogla podmiriti potražnju. Uglavnom se radilo o količinama koje pristižu iz Nizozemske, Italije, Francuske i Španjolske. U Njemačkoj je dio potražnje namiren iz domaće proizvodnje, dok je dio uvezen. Cijene malih pakiranja na tržištu su ostale dosta visoke - 2,5 eura/kg.

Zbog vremena kasni i vađenje gomolja koji su ostali sitni, jer već na temperaturi od 28ºC prestaju rasti. Veliki je jaz između stare i nove berbe. Postoji potražnja, ali ne i ponuda. Od početka godine cijena krumpira je pala za 18,40 posto na 23,50 eura/100 kg.

Prosječna cijena na francuskom tržištu je 1,77 eura/kg i kreće se ovisno od lokacije od 0,80 do 3 eura/kg. Otkupna cijena u talijanskoj regiji Emilij Romagna je već duže stabilna na 0,50 centi/kg.

Raste uvoz

EU je jedan od najvećih uvoznika krumpira u svijetu s godišnjim uvozom iz zemalja koje nisu članice EU, u rasponu od 280.000 do 380.000 tona, a najviše je koncentriran na mladi i kasni krumpir. U 2019. godini je dostigao svoj povijesni maksimum od 480.000 tona. Očekuje se da će ove godine porasti. East Fruit piše da će izvoz iz Egipta dostići trogodišnji maksimum. Povećan interes europskih uvoznika za njihove proizvode je povezan kako s niskom proizvodnjom u EU, tako i s ekonomskom situacijom u Egiptu.

Ova država je već izvezla 211.000 tona krumpira u EU u prva četiri mjeseca tekuće godine, što je najveća količina od 2021. i skoro jednaka 2020. Egipat i Izrael zajedno čine između 88 i 96 posto ukupnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU.

Izraelski izvoz u EU je prošle godine dostigao rekordnih 140.000 tona, ali je i dalje bio daleko niži od egipatskog. U 2022. godine uvezeno je 11.000 t krumpira iz Maroka, 7.800 t iz Švicarske i 1.700 t iz Bosne i Hercegovine. Ukupne pošiljke iz drugih zemalja bile su manje od tisuću tona.

Tagovi

Egipatski krumpir Cijena krumpira Izvoz krumpira Tržište krumpira Proizvodnja krumpira Uvoz krumpira

Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Horsch Terrano 4.3 GX

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo