Pretraga tekstova
Tko nije u sustavu PDV-a nema što tražiti ni u sustavu potpora
Komu dati najviše potpore? Najvećima, koji su i po samoj ekonomiji obujma najkonkurentniji na tržištu ili onima manjima s potencijalom, kakve preferira EU, a za koje se ovih dana založio Stanko Zdravčević iz ZUSSB-a, tražeći da članice Žitozajednice s više od 200 ha budu izuzete iz dodatnih državnih subvencija za pšenicu.
S obzirom na to da su proizvođači i prerađivači, oni su, tvrdi se, jedini krivci za njezinu prenisku cijenu od 78 lipa, zbog čega će seljaci u četvrtak ponovno u prosvjede i blokadu granica. No, umjesto da se apsurdi oko poticaja i tko na njih ima pravo što hitnije riješe, i novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju od početka kolovoza, državi do 2010. omogućuje da se ponaša poput pijanog milijunaša.
S najviše novca i dalje se potiču najveći, s time da bi se primjenom tzv. degresivnih stopa, potpore više od 36.000 kuna po poljoprivrednom proizvođaču u 2009. umanjile 7, a u 2010. godini 8%, dok bi se potpore veće od 2,16 milijuna kuna dodatno umanjile 4%.
Čak i kad bi se novi zakon provodio (i stari je predviđao degresivnu stopu od 4%, ali se nije primjenjivala), neće puno pogoditi 217 tvrtki koje su u 2008. podijelile 733 milijuna kuna potpora. Agrokor je sa svojim tvrtkama dobio 125 milijuna kuna, dok je 85.000 malih poljoprivrednika podijelilo 1,7 milijardi.
Da mu se već lani obračunala degresivna stopa od 4%, Ivica Todorić dobio bi pet milijuna manje, a Kutjevo i Žito oko 880.000 kuna manje, dok mala poljoprivredna gospodarstava (OPG-i) očito imaju dobrog knjigovođu ili trebaju socijalnu pomoć umjesto potpora za konkurentnost, jer ih je tek 12,5 tisuća u sustavu PDV-a.
- Samo takvi i trebaju dobiti državne potpore, ostalima je poljoprivreda dopunska zarada - kaže Mato Mlinarić iz Nezavisnih hrvatskih seljaka. Antun Laslo iz ZUSSB-a tvrdi da se država ponaša kao Djed Mraz.
Tko nije u sustavu PDV-a i ne plaća socijalno ni mirovinsko, nema što tražiti u sustavu potpora. Isto vrijedi i za tvrtke koje dobivaju više od 2 milijuna kuna potpora, koje su same po sebi konkurentne i ne trebaju pomoć države.
Država je od 2000. do 2009. za poticaje potrošila više od 18 milijardi kuna, a proizvodnja i dalje pada - kaže Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu i prehrambenu industriju HUP-a.
Iako su poljoprivredna poduzeća u 2007. proizvela na 12% površina oko 50% ukupne poljoprivredne proizvodnje, te su godine dobila 608 mil. kn poticaja, tvrdi, a mali proizvođači više od 2 mlrd. kn. Poduzeća su u 2007.investirala u poljoprivredu 1,1 mlrd. kn ili 90% ukupnih investicija u poljoprivredu i dvostruko su više uložila u poljoprivredu od primljenog poticaja.
Mali proizvođači su potrošili novac iz poticaja za vlastitu potrošnju, a da su u istom omjeru ulagali u proizvodnju, mi bismo brzo imali efikasnu poljoprivredu.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/