Sukob interesa malih i velikih proizvođača zbog poticaja

Komu dati najviše potpore? Najvećima, koji su i po samoj ekonomiji obujma najkonkurentniji na tržištu ili onima manjima s potencijalom, kakve preferira EU, a za koje se ovih dana založio Stanko Zdravčević iz ZUSSB-a, tražeći da članice Žitozajednice s više od 200 ha budu izuzete iz dodatnih državnih subvencija za pšenicu.

Država pijani milijunaš

S obzirom na to da su proizvođači i prerađivači, oni su, tvrdi se, jedini krivci za njezinu prenisku cijenu od 78 lipa, zbog čega će seljaci u četvrtak ponovno u prosvjede i blokadu granica. No, umjesto da se apsurdi oko poticaja i tko na njih ima pravo što hitnije riješe, i novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju od početka kolovoza, državi do 2010. omogućuje da se ponaša poput pijanog milijunaša.

S najviše novca i dalje se potiču najveći, s time da bi se primjenom tzv. degresivnih stopa, potpore više od 36.000 kuna po poljoprivrednom proizvođaču u 2009. umanjile 7, a u 2010. godini 8%, dok bi se potpore veće od 2,16 milijuna kuna dodatno umanjile 4%.

Čak i kad bi se novi zakon provodio (i stari je predviđao degresivnu stopu od 4%, ali se nije primjenjivala), neće puno pogoditi 217 tvrtki koje su u 2008. podijelile 733 milijuna kuna potpora. Agrokor je sa svojim tvrtkama dobio 125 milijuna kuna, dok je 85.000 malih poljoprivrednika podijelilo 1,7 milijardi.

Velikima figa?

Da mu se već lani obračunala degresivna stopa od 4%, Ivica Todorić dobio bi pet milijuna manje, a Kutjevo i Žito oko 880.000 kuna manje, dok mala poljoprivredna gospodarstava (OPG-i) očito imaju dobrog knjigovođu ili trebaju socijalnu pomoć umjesto potpora za konkurentnost, jer ih je tek 12,5 tisuća u sustavu PDV-a.

- Samo takvi i trebaju dobiti državne potpore, ostalima je poljoprivreda dopunska zarada - kaže Mato Mlinarić iz Nezavisnih hrvatskih seljaka. Antun Laslo iz ZUSSB-a tvrdi da se država ponaša kao Djed Mraz.

Tko nije u sustavu PDV-a i ne plaća socijalno ni mirovinsko, nema što tražiti u sustavu potpora. Isto vrijedi i za tvrtke koje dobivaju više od 2 milijuna kuna potpora, koje su same po sebi konkurentne i ne trebaju pomoć države.

Država je od 2000. do 2009. za poticaje potrošila više od 18 milijardi kuna, a proizvodnja i dalje pada - kaže Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu i prehrambenu industriju HUP-a.

Iako su poljoprivredna poduzeća u 2007. proizvela na 12% površina oko 50% ukupne poljoprivredne proizvodnje, te su godine dobila 608 mil. kn poticaja, tvrdi, a mali proizvođači više od 2 mlrd. kn. Poduzeća su u 2007.investirala u poljoprivredu 1,1 mlrd. kn ili 90% ukupnih investicija u poljoprivredu i dvostruko su više uložila u poljoprivredu od primljenog poticaja.

Mali proizvođači su potrošili novac iz poticaja za vlastitu potrošnju, a da su u istom omjeru ulagali u proizvodnju, mi bismo brzo imali efikasnu poljoprivredu.

Autor: Jolanda Rak Šajn