Što je bedrenica, koji su simptomi i što u slučaju zaraze?

Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore i od koje obolijevaju domaće i divlje životinje (goveda, ovce, koze, konji i svinje te divljač) te ljudi.

Dakle, riječ je o zoonozi koja kod preživača ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti.

Kako pojašnjava Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane, od simptoma se kod nekih životinja može prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Nema liječenja životinja

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora.

Vlajčić: Situacija s bedrenicom je krizna, svi moramo ostati hladne glave

Nakon uginuća zaražene životinje, bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.

"Životinje oboljele od bedrenice se ne liječe", pojašnjavaju.

Provode se mjere kontrole bolesti koje uključuju odgovarajuće zbrinjavanje uginulih životinja, zabranu kretanja, biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija, kontrolu glodavaca te cijepljenje prijemljivih životinja.

Ističu i da je u slučaju sumnje na bolest ili uginuća potrebno odmah kontaktirati veterinara te ograničiti kontakt ljudi i drugih životinja s bolesnom ili lešinom!

Pritom je potrebno kontakt sa životinjama i kontaminiranim površinama svesti na najmanju moguću mjeru te prilikom rada obvezno koristiti zaštitnu opremu (zaštitne maske, rukavice, jednokratne odjeće, obuću koja se može dezinficirati).

Meso zaraženih životinja ne koristiti

Oštećenja kože poput ranica, porezotina i ogrebotina prekriti vodootpornim zavojem (flasterom), ne dodirivati oštećenu kožu neopranim rukama ili zaprljanim rukavicama.

Proizvodi životinjskog podrijetla (meso) zaraženih ili onih za koje se sumnja da su zaražene ne smiju se koristiti u prehrani ljudi i hranidbi životinja već ih neškodljivo zbrinuti na odgovarajući način.

Potrebno je redovito održavati osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama što obvezno uključuje temeljito pranje ruku sa sapunom i vodom te korištenje dezinfekcijskih sredstava!

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni, plućni (inhalacijski) i crijevni (intestinalni) antraks.

Simptomi kod ljudi su kod kožnog, poznat i kao crni prišt, tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promjene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice).

Uspješno se liječi antibioticima.

Kod Inhalacijskog su početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka. Javlja se najčešće između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Simptomi antraksa u ljudi

Simptomi crijevnog antraksa su bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetki.

Ljudi se zaraze kontaktom kože sa sporama: kontakt s mesom, kožom, tkivima, vunom i sl. zaraženih životinja (95% slučajeva bolesti), udisanjem fine prašine u kojoj se nalaze spore antraksa (npr. obrada vune, kože, štavljenje kože, obrada kostiju) te konzumacijom termički nedovoljno obrađenog mesa zaraženih životinja.

Navode i da je prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka iznimno rijedak, no zabilježeni su slučajevi prijenosa kod kožnog antraksa izravnim dodirom s kožnim promjenama oboljelog.

Liječenje se provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.