Pretraga tekstova
Dosadašnje mjere usmjerene na demografsku obnovu, ekonomski rast i održivi razvitak te na povećanje životnog standarda i kvalitete života stanovništva, nisu polučile očekivane rezultate.
Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja u javnom je savjetovanju, objavilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Kako pojašnjavaju, pristupili su izradi studija i analitičkih podloga koje predstavljaju nužnu podlogu za izradu Programa.
Između ostalog, u Nacrtu se navodi da su brojne mjere i različiti institucionalni mehanizmi koji su u dugoročnom periodu korišteni za poticanja ujednačenog razvoja svih dijelova nacionalnog prostora, bile usmjerene na tri osnovna cilja: demografsku obnovu, ekonomski rast i održivi razvitak te na povećanje životnog standarda i kvalitete života stanovništva.
Ti su ciljevi definirani još 2002. godine donošenjem Zakona o brdsko-planinskim područjima.
No, ako se ukupna učinkovitost svih do sada implementiranih mjera ocjenjuje temeljem socijalno-ekonomske analize provedene za dugoročno razdoblje, moguće je zaključiti da one nisu polučile očekivane rezultate, kako s aspekta značajnih razvojnih pomaka, tako i s aspekta smanjenja razvojnih divergencija u odnosu na ostali nacionalni prostor.
"Brdsko-planinska područja dugoročno su suočena sa iznadprosječnim gubitkom stanovništva, pri čemu je dinamika smanjenja broja stanovnika na BPP brža u odnosu na nacionalni prosjek. Rezultat takvog procesa je i značajno smanjenje gustoće naseljenosti odnosno pojava 'pražnjenja' prostora koja se također odvija dinamikom bržom od prosjeka za RH", navodi se u prijedlogu.
Nadalje, dobna struktura dugoročno se pogoršava, s time da je dinamika smanjenja broja stanovnika u najmlađoj skupini (0-19 godina) brža u odnosu na RH. U razdoblju između dva popisna razdoblja povećala se i razlika u vrijednosti indeksa starenja u odnosu na RH sa 17,6 postotnih poena 2001. godine, na 21,2 postotna poena 2011. godine, s time da je vrijednost indeksa povećana za 25,8% na BPP. Obrazovna struktura stanovništva je poboljšana, međutim udio visoko obrazovanih osoba u radnom kontingentu i dalje je u zadnjoj popisnoj godini bio ispod prosjeka Republike Hrvatske: na BPP taj je udio iznosio 15, a na razini RH 23 posto.
Na brdsko-planinskim područjima dugoročno su prisutni i nepovoljni ekonomski procesi, što potvrđuju i negativne promjene u strukturi aktivnog stanovništva i radnog kontingenta. Dugoročna dinamika kretanja zaposlenosti kao ključnog pokretača ekonomskih i društvenih promjena ukazuje da je na BPP došlo do smanjenja obujma ekonomskih i poduzetničkih aktivnosti.
Cjelovit Nacrt prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja pročitajte ovdje.
Savjetovanje je otvoreno do: 4.11.2021.
Tagovi
Javno savjetovanje Brdsko-planinska područja Program Održivi i gospodarski razvoj
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.