Što će biti s pekmezom i kokama kad uđemo u EU?

Kako bi postali dio Europe Hrvatska je prihvatila oko 100 tisuća propisa, od kojih je većina već implementirana u naš sustav, a ostali će biti s vremenom. 'Ono što sam čula i osobno, dobre su reakcije građana', rekla je premijerka Jadranka Kosor. Porezna politika će se promijeniti. Ukida se nulta stopa PDV-a, najniža za primjerice kruh i mlijeko moći će biti najmanje 5 posto.

U povijest odlaze i popularni 'merverštojeri' jer se ukida carina. Šengenska granica ostat će nam još neko vrijeme između zapadnih zemalja. Navala radne snage iz Europe ne mora se očekivati, ali ni ograničavanje Hrvata u potrazi za poslom u Europi. Jedino su Njemačka i Austrija najavile moguća ograničenja. Premijerka ponavlja, branitelji ne moraju strahovati od ukidanja stečenih prava.

'Jako je važno da ljudi sad sami mogu provjeriti piše li to negdje ili ne piše', rekla je Kosor. Zemljišta nam neće pokupovati stranci jer smo nakon Poljske ispregovarali najbolju odgodu, sedam plus dodatne tri godine. Jeftinije će se telefonirati. Cijena roaminga s dosadašnjih sedam do 12 kuna past će na 0,24 eura po minuti.

Ne treba brinuti ni za domaće proizvode. Sir i vrhnje nitko nam neće oduzeti. Marmelada će nakon potrošenih zaliha postati đem, a pekmez, Brandy i samoborski Bermet smo zaštitili. Pravila i za poljoprivrednike. Pola proračuna dolazit će iz Bruxellesa. Kvote su određene, što znači, stari nasadi uvijek se mogu obnavljati, ali novi teško stvarati - sve je popisano.

Mirne mogu biti i koke jer u Europi se bolje živi. Kako bi se jaja svuda mogla prodavati moraju doći od koka koje žive u 750 kvadratnih centimetara s prečkom za sjedenje i intimnim kutkom. Domaća jaja od koka bez luksuza morat će biti posebno označena.

Autor: Tatjana Krajač