Pretraga tekstova
Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku ako je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, navode iz HZZO-a. Kako do nje odredi li vam se navedena mjera?
Ima li poljoprivrednik pravo na naknadu ako završi u samoizolaciji? Naime, nedavno je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, naveo da se Hrvatska obrtnička komora izborila da njihovi članovi u tom slučaju imaju pravo na 100% bolovanja.
Primjerice, nakon što mu je određena ta mjera, on se obavezno mora javiti svom izabranom liječniku koji će mu otvoriti bolovanje. Na temelju toga ostvaruje pravo na puni iznos bolovanja na teret države, jer se samoizolacija vodi kao povreda na radu.
Okvirno, obrtnik bi ostvario pravo na 2.100 kuna. Isto pravo ima i njegov zaposlenik ukoliko mu je određena navedena mjera.
Pitanje je stoga, vrijedi li isto i za poljoprivrednike?
"Potpuno jednako vrijedi i za vlasnike i radnike na OPG u koji su u radnom odnosu na tom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Bitno je samo da izabrani liječnik na doznaci zaokruži šifru DO", odgovaraju nam iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Navedeno je objavio i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kako pojašnjavaju, u skladu s člankom 39. točkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13., 137/13. i 98/19. – ZOZO) pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku ako je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.
"Naknada plaće za vrijeme izolacije isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava HZZO-a od prvog dana korištenja prava prema članku 41. stavku 1. ZOZO-a, temeljem Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: Izvješće) koje osiguranik podnosi neposredno HZZO-u uz prilaganje Potvrde o plaći izdane od strane poslodavca i podatka o broju tekućeg računa, navode.
Nadalje, prema članku 55. stavku 2. točki 7. ZOZO-a za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti zbog izolacije osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu, s time da sukladno stavku 3. istoga članka mjesečni iznos ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
Cjelovitu obavijest HZZO-a vezano uz ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad pročitajte ovdje.
"Osiguranik kojem je od strane nadležnog epidemiologa utvrđena potreba izolacije, o čemu će HZZO zaprimiti obavijest, odmah se upućuje u izolaciju, a izabranog doktora je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem maila", stoji u pojašnjenju.
Tagovi
Koronavirus Samoizolacija HZZO Bolovanje Naknada plaće HPK
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.