Rusija navodno ima velike zalihe iz rekordne žetve prošle godine, ovih dana započinje nova od koje se također očekuje veliki urod, a prognostičari novu visoku razinu izvoza
Strah od jeftinih ruskih žitarica muči glavne izvoznike pšenice u Europskoj uniji. Međunarodna potražnja je manja, zbog čega izvozni višak preusmjeravaju na Maroko i Kinu, piše Reuters.
Prije godinu dana situacija je bila sasvim drugačija jer su tada kupci požurili rezervirati pšenicu iz EU zemalja zbog poremećaja u crnomorskoj trgovini, uzrokovanoj invazijom Rusije na Ukrajinu.
Rusija navodno ima velike zalihe iz rekordne žetve prošle godine, ovih dana započinje nova od koje se također očekuje veliki urod, a prognostičari novu visoku razinu izvoza.
Koji su uvjeti Rusije za produženje crnomorskog sporazuma o žitaricama?
Kada je riječ o EU pšenici, pojedini analitičari predviđaju veći izvoz ove sezone jer se očekuje veća žetva, a drugi ipak njegov skrominiji rast upravo zbog ruske konkurencije. "Ruska pšenica glavna je prijetnja izvozu EU-a u nadolazećim tjednima i mjesecima", rekao je jedan europski trgovac.
Prema nekim informacijama, donja izvozna cijena u Rusiji je 230 dolara po toni za franko brod (engl. free on board FOB, transportna klauzula prema kojoj prodavatelj ispunjava svoju obvezu kada isporuči robu preko ograde broda u naznačenoj luci ukrcaja, op.a.) što je još uvijek jeftinije za oko 25 do 30 dolara od opskrbe za ovu vrstu trgovine na zapadu Europe.
Cijene pšenice na gotovinskom tržištu:
Pojedini analitičari smatraju da je za ovo kriv rast Euronext budućnosnica, a što je bilo potaknuto sušom u SAD-u.
Zemlja koja bi mogla biti ključna za EU pšenicu je Maroko koji je s planiranih 2,5 milijuna tona prestigao Alžir kao glavno odredište protekle sezone. Cjelokupan izvoz EU-a u 2023./2024. ipak bi mogao biti povećan iz istočnih zemalja poput Rumunjske, koje imaju velike zalihe nakon priljeva ukrajinskih žitarica.
Ima onih koji očekuju i da će izvoz iz EU-a dobiti određeni zamah s obzirom na šaroliku sliku globalne ponude, ali i stalne rizike zbog rata u Ukrajini te nereda u Rusiji.
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Petja Klojčnik je studentica i sportašica, ali i influencerica zdravog života
Četiri osobe ugušile se amonijakom na obiteljskoj farmi u Srbiji
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
Damir Senjan
prije 1 godinu
Kako će biti potražnja kad im samo brašno sranje, sory na izrazu. Žena peče kruh kod kuče, ja joj kažem ajme koje sranje sad ovo sve smrdi po kvascu i ko tjesto. Ispeče drugi isto. Kupi drugi kvasac opet isto. Kupi novo brašno ajd nešto malo bolje ali i dalje smdi. Ide ispeči kolače, pa to nije kolač kakav treba biti ponovo se osjeti kvasac a u kolač nede kvasac. Ovo što sam bio u bolnici skoro isto sa kupovnim kruhom, odem u trgovinu preko bolnice ajde konačno OK ali drugi dan smrdiii uff. Pa tkome treba tada pšenica ako nam uvezli brašno žnj kvalitete.
Dudina
prije 1 godinu
Da nisu nepotrebno uvezli ukrainsku pšenicu ova Ruska nam nebi stvarala probleme...
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Potražnja je manja jer svi kalkuliraju i čekaju,a znaju da većina seljaka nema kuda sa pšenicom ,te na taj način ruše cijenu.Priča koja se ponavlja svake godine.Prošla je bila izuzetak,koji se događa jednom u deste godina i obično je politički isprovociran ,kao i ovaj put.
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Cijelo vrijeme se govori da pada potražnja za žitaricama koje se koriste za stočnu hranu. Ne jedu ljudi manje, ali se očito neke promjene događaju.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
"Međunarodna potražnja je manja" ,pa zar su ljudi prestali jesti,ili jedu manje.Politika diktira sve,nema to više veze sa zakonm ponude i potražnje.