Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika

Uz Međunarodni praznik rada, danas 1. svibnja, katolički će vjernici obilježiti i blagdan svetog Josipa Radnika koji je kao takav uveden 1955. godine.

Naime, povijesni podaci kažu da je 1889., iste godine kada je Druga internacionala odlučila da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva, papa Leon XIII. izdao encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries kojom je radnike i sve ljude skromnih životnih prilika uputio upravo na ovog sveca kao uzor i primjer.

Sam blagdan uveo je papa Pio XII. 1955. kao kršćanski odgovor na sekularno slavlje rada, osobito u komunističkim režimima. Cilj je bio pokazati da je rad svet i plemenit, kada se vrši u poštenju i ljubavi te istaknuti kako on nije samo političko ili ekonomsko pitanje, nego ima i duhovnu vrijednost.

Sveti Josip Radnik zaštitnik je radnika, obrtnika, zanatlija, tesara, kao i cijele Katoličke crkve te očeva i obitelji, a osim toga ima posebnu poveznicu s poljoprivrednicima. Prije svega rad rukama i sa zemljom jer iako je bio stolar, sv. Josip predstavlja ideal radnika koji svojim rukama zarađuje kruh, baš kao što poljoprivrednici ovise o vlastitom trudu.

Također, poljoprivrednici često, baš kao i ovaj svetac, vode skroman i težak život, s puno oslanjanja na Božju providnost - vrijeme, plodnost zemlje, uspjeh uroda. Blagdan ujedno pada 1. svibnja što znači u sezoni sjetve i rasta, što dodatno simbolički povezuje ovaj dan s onima koji rade na polju i hrane druge.

Koliko ga se štuje u našoj zemlji, jasno je sjetimo li se da je njegov dan 19. ožujka, a Marijin zaručnik i Isusov poočim, ujedno jedan od najomiljenijih u Hrvatskoj čiji je nebeski zaštitnik od 17. stoljeća. Naime, Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1687. godine proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda.

Sveti Josip - nebeski zaštitnik Hrvatske od 1687. godine

Sam Praznik rada simbol je borbe za pošten rad, radnička prava i ljudsko dostojanstvo. Korijen vuče iz prosvjeda radnika u Chicagu 1. svibnja 1886., koji su tražili osmosatno radno vrijeme.

Prosvjedi su završili nasiljem i poznatom Haymarketskom tragedijom, 4. svibnja, kad je u sukobima poginulo više ljudi. U brutalnom gušenju prosvjeda u kojemu je sudjelovalo oko 40.000 radnika, policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Brojni su uhićeni dok su vođe štrajka izvedeni pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Upravo u spomen na ta događanja, Međunarodna radnička organizacija, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine, proglasila je 1. svibnja kao dan borbe za radnička prava. U Hrvatskoj se počeo slaviti 1890. godine, a do danas se oblik poštenog i pravednog življenja radnika opisuje kroz tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Oba obilježja, i praznik i blagdan, nisu tu da razdvajaju već slave isto - pošteno plaćen rad.