Pretraga tekstova
Srbija bi od izvoza malina mogla zaraditi od 400 do 500 milijuna dolara, ukoliko bi unaprijedila proizvodnju tog voća, izjavio je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije za poljoprivredu Vojislav Stanković
To je gotovo četiri puta više nego sada, rekao je Stanković i podsjetio da Srbija od izvoza malina godišnje zarađuje od 120 milijuna dolara do maksimalno 140 milijuna dolara.
On je ukazao da je Srbija trenutno treći proizvođač maline na svijetu, iza Poljske i Rusije, navodeći da se u Srbiji poslednjih pet godina maline proizvode u prosjeku na 15.000 hektara.
Prosjek proizvodnje malina u Srbiji je 81.000 tona godišnje, a prosječan prinos je četiri tone po hektaru. U domaćoj proizvodnji dominantne su dve sorte malina - "vilamet" (87 odsto) i "miker", koja je nešto produktivnija sorta.
Posjedi su relativno mali i usitnjeni, bez sistema za navodnjavanje i prihranjivanje, a produktivnost je dosta slaba, malina se nehigijenski bere i pakira, tako da je mala proizvodnja prve klase, i tu gubimo u trgovini, objasnio je Stanković.
Smatra se da se proizvodnjom i prometom maline u Srbiji bavi oko 50.000 ljudi, a zapadna Srbija ima najkvalitetnije uvjete za proizvodnju maline, kazao je Stanković.
On ističe da je kvaliteta srpske maline nesporan, ali bi Srbija morala unaprijediti tu proizvodnju, prije svega uvođenjem visokoproduktivnije sorte na plantažnim zasadima, pod sistemima za navodnjavanje i protugradnim mrežama.
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.