Sporazum EU-Mercosur je potpisan, što sad? Von der Leyen umiruje poljoprivrednike, ali...

Trgovinski sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura, koji je potpisan u subotu, 17. siječnja u Paragvaju, izazvao je burne reakcije diljem Europe. Dok je za sutra, 20. siječnja najavljen prosvjed poljoprivrednika ispred Eurpskg parlamenta u Strasbourgu, snažne kritike stigle su i iz Hrvatske.

Na konferenciji za medije održanoj danas u središnjici SDP-a, europarlamentarac Marko Vešligaj i saborska zastupnica Sanja Bježančević upozorili su da sporazum predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, sigurnosti hrane i održivosti ruralnih područja.

Riječ je o najvećem trgovinskom sporazumu koji je Europska unija ikada dogovorila, kojim se otvara tržište od više stotina milijuna potrošača i ukida većina carina na robu između EU-a i zemalja Mercosura, Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja.

Bruxelles: Novo poglavlje mogućnosti za 700 milijuna građana

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sporazum je ocijenila povijesnim iskorakom u jačanju globalnog partnerstva.

"Danas dvije regije istomišljenica otvaraju novo poglavlje mogućnosti za više od 700 milijuna građana. Ovim obostrano korisnim partnerstvom, obje strane imaju koristi, ekonomski, diplomatski i geopolitički. Naše tvrtke stvorit će izvoz, rast i radna mjesta", poručila je von der Leyen, te dodala:

"Podržavat ćemo se u našim čistim i digitalnim tranzicijama. Naš signal ostatku svijeta je jasan: EU i Mercosur biraju suradnju umjesto konkurencije i partnerstvo umjesto polarizacije".

S druge strane, član Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Marko Vešligaj upozorio je da sporazum omogućuje veći uvoz proizvoda koji ne zadovoljavaju europske standarde.

"Europski poljoprivrednici moraju poštivati najstrože ekološke, zdravstvene i radne propise, dok su u zemljama Mercosura dopušteni hormoni rasta, pesticidi i GMO koji su u EU zabranjeni. To su dvostruki standardi koji stvaraju nepoštenu tržišnu prednost i izravno ugrožavaju naše proizvođače", rekao je Vešligaj.

Europski poljoprivrednici ponovno na ulicama: Veliki prosvjed 20. siječnja u Strasbourgu

Kritizirao je i činjenicu da je Hrvatska podržala sporazum u Vijeću EU-a, dok su mu se usprotivile države poput Francuske, Austrije, Poljske, Irske i Mađarske. Naglasio je da proces još nije završen jer sporazum mora potvrditi i Europski parlament.

"Pitanje hrane je pitanje sigurnosti. Ne možemo govoriti o sigurnosti države, a zanemarivati sigurnost opskrbe hranom", poručio je.

Hansen: Uvoz ograničen, postoje zaštitni mehanizmi

Na zabrinutost poljoprivrednika osvrnuo se i europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen, koji tvrdi da sporazum uključuje snažne zaštitne mehanizme.

"Od početka svog mandata razgovarao sam s poljoprivrednicima diljem EU-a. Čuo sam njihovu zabrinutost zbog sporazuma s Mercosurom i razumijem ih. Zato sada imamo zaštitnu mjeru koja će nam omogućiti brzo djelovanje u malo vjerojatnom slučaju poremećaja na tržištu", istaknuo je Hansen.

Dodao je da će se provedba sporazuma pomno pratiti te da su poljoprivredni interesi EU-a uzeti u obzir tijekom pregovora.

"Uvoz će ostati ograničen, a osjetljivi proizvodi podliježu pažljivo kalibriranim kvotama koje će se postupno uvoditi. Istodobno, sporazum otvara značajne izvozne mogućnosti za europske poljoprivrednike, osobito u sektorima vina, žestokih pića, maslinovog ulja i mliječnih proizvoda. Naši proizvodi s oznakama zemljopisnog podrijetla bit će zaštićeni na tržištu od 270 milijuna potrošača", naglasio je.

Hrvatski OPG-ovi pod najvećim udarom?

Saborska zastupnica Sanja Bježančević upozorila je da bi posljedice sporazuma mogle najviše pogoditi male i srednje proizvođače, na kojima počiva hrvatska poljoprivreda.

"Naša proizvodnja temelji se na oko 160 tisuća OPG-ova koji se ne mogu natjecati s globalnim agroindustrijskim korporacijama iz Brazila ili Argentine", rekla je.

Posebno je istaknula osjetljivost sektora stočarstva, žitarica, uljarica i šećera, upozorivši da bi povećani uvoz mogao dodatno srušiti cijene i ugroziti domaću proizvodnju.

"To više nije samo ekonomsko pitanje, nego pitanje prehrambene i nacionalne sigurnosti", zaključila je Bježančević.

^{*Naslovna fotografija: © European Union, 202X, licensed under CC BY 4.0/Photographer: Dati Bendo}