Pretraga tekstova
Za branje šparoga potrebno ishoditi dozvolu
Po meteorološkom računanju, godišnja doba počinju prvog dana u mjesecu, tako je proljeće započelo jučer, a neke su proljetnice, poput visibaba već na izmaku. Ovotjedno upozorenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode da su proljetnice zaštićene za visibabe je možda stiglo prekasno, ali zato ga nije naodmet ponoviti za druge proljetnice, jer se osim visibaba sakupljaju i šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka.
Velika većina ovih proljetnica je na popisu zaštićenog bilja, što znači da za njihovo korištenje u komercijalne svrhe treba ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, priopćilo je to Ministarstvo, uz napomenu da u strogo zaštićene vrste koje je zabranjeno brati spadaju velecvjetni kukurijek, kockavica, velika sasa te blagajev likovac.
Međutim, sakupljaju li se sporedni šumski proizvodi (gljive, kesteni, šparuge, proljetnice, lišće...) u državnim šumama, neovisno o tome da li za osobne ili komercijalne potrebe, potrebno je ishoditi dozvolu područne šumarije Hrvatskih šuma, saznajemo od rukovoditelja Odjela za ekologiju u buzetskoj podružnici Uprave šuma Borisa Černehe.
Za proljetnice, kaže Černeha, nema predviđenog cjenika, ali zato on postoji za šparuge. Za rekreativno i komercijalno branje u državnim šumama predviđena je naknada po sakupljenoj količini. Za koji tjedan počinje sezona šparuga, stoga nije naodmet znati da se prema cjeniku Šumarije obračunava naknada koja za stručak šparoga (deset komada) iznosi pet kuna.
Procedura je više nego komplicirana. Berač bi za branje šparoga u državnim šumama trebao ishoditi dozvolu, a nakon sakupljanja ponovo doći s ubranom količinom te platiti prema cjeniku.
Predviđena kazna za sakupljanje šumskih plodova bez dozvole Hrvatskih šuma iznosi od tisuću do sedam tisuća kuna, a može je uručiti inspekcija zaštite okoliša ili šumarska inspekcija. U brdsko-planinskim područjima sakupljanje sporednih šumskih proizvoda moguće je bez naknade, ali također treba ishoditi dozvolu.
Autor: G. ČALIĆ ŠVERKO
Foto: RGBStock.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx