Spaljivanje strništa najgori je odabir za poljoprivrednike: Štete su velike, a kazne visoke

Opće je poznato da su pratitelji žetvenih radova požari na otvorenom koji nastaju zbog paljenja strništa. Iako je to zakonom zabranjeno, crna zgarišta na poljoprivrednim površinama do prije koju godinu nisu bila ništa neuobičajeno.

Stručnjaci već godinama upozoravaju na posljedice te da je spaljivanje najgori mogući odabir za poljoprivrednike jer time uništavaju ono što zemlju čini živom, plodnom, a to su mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja. Kako do toga ne bi došlo preporučuju prašenje strništa i ostavljanje slame na polju, što je bitno i za zaštitu od isušivanja.

Gledajući njive posljednjih tjedana da se zaključiti da su ratari postali savjesniji i shvatili dobrobit nepaljenja žetvenih ostataka. Kako bi se u to uvjerili, zatražili smo od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske podatke o tome koliko su zabilježili prekršaja paljenja strništa.

"U 2021. godini, do 27. srpnja inspektori zaštite od požara, eksploziva i oružja – Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, sankcionirali su ukupno 58 prekršitelja propisanih mjera zaštite od požara pri spaljivanju gorive tvari biljnog porijekla na otvorenom prostoru, od toga tri za nepropisno spaljivanje strništa", stoji u njihovu odgovoru.

Značajno je to smanjenje u odnosu na prošlu godinu. Naime, u 2020. zabilježeno je čak 145 od čega 22 za strnjak prema čemu se da zaključiti da se situacija na terenu itekako popravila, a ljudi postali svjesni posljedica. No, tome su kumovale i strože kazne. 

Požar na polju u Baranji

Međutim, osim tri ranije spomenuta prekršaja, jučer je zabilježeno još jedno paljenje strništa. Gorjela je površina od čak 200 hektara u mjestu Lug, nedaleko Osijeka, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ). Na intervenciji je sudjelovalo 12 vatrogasaca s tri vozila. Nakon 3 sata i 20 minuta intervencija je završila, a vatra uspješno ugašena.

"Unatoč svim upozorenjima o opasnostima od izbijanja šumskih požara, opet svjedočimo neodgovornom ponašanju pojedinaca", napomenuli su iz HVZ-a rekavši da su i vatrogasci DVD-a Gat, također u Osječko-baranjskoj županiji, jučer zabilježili intervenciju zbog neprijavljenog kontroliranog spaljivanja biljnog otpada.

Na snagu stupila zabrana paljenja vatre na otvorenom prostoru - kazne i do 15 tisuća kuna

Iz MUP-a poručuju da su kazne za nepropisno spaljivanje gorive tvari biljnog porijekla (raslinja i biljnog otpada) na otvorenom prostoru propisane odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kreću se od 5.000 do 10.000 kuna za pravne i 500 do 1.000 kuna za fizičke osobe.

U slučajevima kada spaljivanje izmakne kontroli, tj. kada izbije požar, onda su određene sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN br.92/10). Naime, iznosom od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ga izazove. Osoba koja ga prouzrokuje iz nehaja morat će platiti kaznu od 2.000 do 15.000 kn.

Nadalje, 15.000 do 150.000 kuna platit će za prekršaj pravna osoba koja ga propustom izazove, dok će se iznosom od 2.000 do 15.000 kuna kazniti odgovorna osoba.

"Međutim, ako njime dođe do ugroze života i imovine, u tom slučaju se radi o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, sukladno Kaznenom zakonu", upozoravaju iz MUP-a.