Snažna potpora ruralnom pokretu BiH

Banjalučka nevladina organizacija Centar za ekonomski i ruralni razvoj pokrenula je magazin Moje selo, trenutačno jedini poljoprivredni mjesečnik na području Bosne i Hercegovine. O magazinu, projektima CERD-a, ali i stanju u poljoprivredi na području BiH, doznajemo više od Miodraga Matavulja, glavnog urednika Mojeg sela.

Gospodine Matavulj, za početak Vas molim kratku osobnu iskaznicu magazina "Moje selo"

Svjesni činjenice da u Bosni i Hercegovini ne postoji specijalizovani magazin koji se bavi pitanjima poljoprivrede i sela, Centar za ekonomski i ruralni razvoj - CERD, pokrenuo je magazin za poljoprivredu i ruralni razvoj "Moje selo", koji ima za cilj da informiše, edukuje i zabavlja poljoprivredne proizvođače, ali i sve zaljubljenike u poljoprivredu i selo. Magazin izlazi jednom mjesečno u formatu A4 u punom koloru i modernom dizajnu. Od martovskog broja ponudićemo našim čitaocima još bogatiji sadržaj i imamo u planu povećanje broja strana. U skladu s tim, proširićemo teme magazina na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, umjesto dosadašnjeg koncepta u kojem je bila obuhvaćena samo Republika Srpska.

Predstavite nam i Centar za ekonomski i ruralni razvoj kao izdavača magazina "Moje selo" - kada je CERD osnovan, tko ga je osnovao i s kojim ciljem?

Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) je nevladina, neprofitna organizacija osnovana sa ciljem kontinuiranog razvoja ruralnih područja i unapređenja kvaliteta života ruralnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Počeci našeg djelovanja sežu do 2007. godine kada se u okviru Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj (ACED) formira Odjeljenje za poljoprivredu i ruralni razvoj pod nazivom CARD (Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj). Prije tri godine, CARD se uspostavlja kao samostalna organizacija i profiliše se kao Centar specijalizovan za poljoprivredu i ruralni razvoj. Daljim razvojem i unapređenjem, Centar proširuje svoje aktivnosti i na ekonomski razvoj i mijenja ime u Centar za ekonomski i ruralni razvoj - CERD.

CERD-ov tim čini 15 stučnjaka, mladih ljudi, koji se u svom radu rukovode principima održivog ruralnog razvoja. Zahvaljujući prvenstveno osoblju, CERD ostvaruje svoju misiju i viziju: moderna sela, koja nude mogućnost pokretanja biznisa, zapošljavanja, koja imaju dobru infrastrukturu, uslove za sadržajan društveni život, dakle sela u kojima ne samo da mladi ostaju, već i sela u koja dolaze da žive i rade i ljudi iz urbanih područja. Vođeni ovom svojom vizijom, CERD ima namjeru da svoje sjedište prenese u ruralnu sredinu u selo Krnete kod Laktaša, gdje se trenutno privode kraju radovi na rekonstrukciji objekta stare škole u kome će CERD biti smješten.

Koliko projekata provodite i tko ih financira?

Izraženo u brojkama - CERD je podržao preko 2.000 korisnika u preko 20 opština u Bosni i Hercegovini, sprovodeći 27 projekata. U pitanju su značajni projekti, finansirani od strane donatora poput USAID-a, Evropske komisije, UN Women, Evropskog fonda za Balkan, Švedskog zadružnog centra, itd. Fokusirani smo na svoga krajnjeg korisnika, koji živi od svog rada i koji želi da stvori vrijednost koja će se prenijeti i na buduće generacije. Stoga CERD radi i sa drugim organizacijama koje djeluju u ruralnim sredinama. Na taj način, stvara se mreža različitih sudionika i stvara se sinergija među njima, a sve u cilju efikasnijeg iskorištavanja resursa i postizanja boljih rezultata, prenosa dobrih iskustava i praksi iz Evropske unije i podrške u dostizanju standarda koji su aktuelni u EU. Sve što radimo, usmjereno je ka ruralnom stanovništvu i ka revitalizaciji života na selu. Naš je moto "Ruralno je in!" kojim poručujemo da sela imaju mnogo potencijala koje treba da iskoristimo.

Kako ocjenjujete trenutačno stanje u selu i poljoprivredi na području BiH? Jesu li stvoreni uvjeti za održivi povratak i život na selu, koji su glavni problemi koji muče ljude koji se bave poljoprivredom?

Stanje u selu i poljoprivredi na području BiH generalno nije najbolje, kao ni u državi. Svjedoci smo da ovih dana poljoprivrednici najavljuju proteste, jer im vlada(e) duguje(u) milione maraka za podsticaje. Problemi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju su veliki. Dugovanja od strane države prema njima kao i limitirani izvori finansiranja dovode do toga da i njihova proizvodnja postane upitna, jer nemaju sredstava za rad. A kada nema seljak, nema ni država i onda se nalazimo u jednom začaranom krugu.

Konkuretnost naše poljoprivredne proizvodnje je generalno niska u poređenju sa drugim razvijenim zemljama pa naši proizvodi teško nalaze svoje mjesto na izbirljivom globalnom tržištu. Proizvodnja i uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri zavise i od vremenskih prilika. Kada su nas pogodile poplave, poljoprivednicima je nanesena ogromna šteta. To znači da, i kada imamo plodno tlo i idealne uslove sa pogodnom klimom, uvijek postoje nepredviđene situacije poput elementarnih nepogoda na koje bismo kao država trebali imati spreman odgovor.

Iz naziva se magazina "Moje selo" može se pretpostaviti o čemu pišete, ali ipak malo opširnije nam kažite o uređivačkoj politici, što će tematski biti zastupljeno?

Moje selo kroz niz zanimljivih tema nudi raznovrsne informativne, reporterske, stručne i zabavne sadržaje, analitički razmatra pitanja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Naš sadržaj namjenjen je jednako i stručnjacima i običnim građanima koje zanimaju teme iz oblasti koje pokrivamo. Upravo zbog te raznovrsti smatramo da je magazin zanimljiv za svakog prosječnog čitaoca, kako na selu tako i u gradu, jer nudi sve: od stručnih tema preko živopisnih reportaža do korisnih savjeta. Okupili smo veliki broj saradnika koji, pišući stručno, jezgrovito i jasno, na najbolji način doprinose našem osnovnom cilju, snažnoj podršci ruralnom pokretu Bosne i Hercegovine. Otvoreni smo i za priče čitalaca, ukoliko su one zanimljive i teže ka istim ciljevima kao i mi.

Koliko ćete upravo kroz tekstove u magazinu upozoravati i zauzimati se za rješavanje tih problema?

Upravo nam je i cilj da kroz naše teme i tekstove probudimo svijest o problemima sa kojima se poljoprivrednici suočavaju, da ukažemo na teškoće i prepreke na koje nailaze, počevši od malog prozvođača. Nastojaćemo da kroz razgovore sa stručnjacima i nadležnim dobijemo odgovore na njihova pitanja i pružimo sve potrebne informacije.

Već ste rekli da će u magazinu Moje selo biti zastupljene stručne teme. Koliko će on biti i glas struke?

U velikoj mjeri. Sastavni dio uređivačkog koncepta magazina jesu tekstovi stručnjaka iz različitih oblasti poljoprivrede, napisanih tako da su razumljivi i prosječnom čitaocu, i oni čine polovinu sadržaja u magazinu. Imamo veliki broj stručnih saradnika, koji su zaposleni u institucijama i ustanovama koje se bave poljoprivredom i ruralnim razvojem. Svi zainteresovani stručnjaci sa svojim tekstovima i prijedlozima su dobro došli.

Možete li spomenuti neke stalne rubrike?

Imamo ih dosta, tu su: vijesti iz agrara, mjesečni kalendar radova, zaštita bilja, ruralna ekonomija, zdravlje iz prirode, organska proizvodnja, pčelarstvo, stočarstvo, ratarstvo i druge. Koncipirani smo tako da imamo "noseću" temu broja, koju obrađujemo iz ugla naših novinara i kroz intervju sa stručnim sagovornikom dajemo sve potrebne informacije. Fokusirani smo na borbu za povratak selu, jer smo sigurni da je najveći poblem ne samo bosanskohercegovačkih sela, već i regiona napuštanje sela i odliv njegovog stanovništva. U svakom broju navodimo primjere mladih, visokoobrazovanih ljudi, koji su nakon završetka školovanja između nezaposlenosti u gradu i izgradnje života na selu, izabrali ovo drugo i pokazali da se može organizovati život u ruralnim područjima.

Posebno bismo istakli novu rubriku koja izlazi od februarskog broja u kojoj kroz niz priča predstavljamo zanimljiva i uspješna sela iz Bosne i Hercegovine na pet, šest strana. Cilj nam je da nam sela šalju svoje prijave za ovu rubriku i da, na neki način, ona oživi i pozitivan takmičarski duh. Najbolja i najuspješnija sela bi na kraju bila i nagrađena. Sela nam mogu slati svoje prijave na adresu: Centar za ruralni ekonomski razvoj - CERD (za Moje SELO), Bulevar Vojvode Petra Bojovića 1a, 78 000 Banjaluka. E-mail: moje.selo@cerd.ba. Telefon: ++ 38751 325 610.

Koliko ćete pažnje posvetiti organskoj proizvodnji hrane i očuvanju starih sorata voćaka, ratarskih kultura, povrća?

Svakako ćemo posvetiti pažnju takvim temema, mi u našem nagazinu imamo i rubriku koja se bavi tom problematikom. Osim magazina i Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) kroz svoje projekte bavi se unapređivanjem obrazovanja i informisanosti proizvođača, uspostavi boljeg pravnog okvira i definisanje standarda za organsku proizvodnju, kao i uspostavljanje adekvatnog sistema kontrole organskih proizvoda. Povratak selu je između ostalog povratak starim, autohtonim sortama voća, povrća i uzgoj na način blizak našim precima. Na našem tržištu je sve više GMO proizvoda. Tako nam se u marketima nudi krompir koji je uvezen iz Turske, što je apsurdno, s obzirom na proizvodnju i kvalitet krompira koji se proizvodi kod nas. Bezbroj je takvih primjera.

Do sada ste tiskali šest brojeva. Gdje sve distribuirate Moje selo i kakve su prve povratne informacije sa terena, kako ga prihvaćaju čitatelji?

Činjenica je da je ovako koncipiran magazin trebao našim prostorima, ne samo poljoprivrednim proizvođačima, čije reakcije su vrlo pozitivne, nego i ljudim koji žive u urbanim sredinama, a pokušavaju da se u slobodno vrijeme organizuju i bave uzgojem povrća, voća ili nekih drugih kultura na malim parcelama, kako se kaže "samo za svoje potrebe". Njihove reakcije su takođe vrlo pozitivne, jer su do sada savjete tražili na različitim mjestima, a u našem magazinu sve potrebno dobiju na jednom mjestu. Stručna javnost je posebno dobro primila naš magazin smatrajući da se i njima otvorila mogućnost da savjetima lakše i brže mogu doprijeti do većeg broja korisnika.

Možete li predstaviti redakciju Vašeg magazina, imate li i mrežu suradnika na terenu?

Redakciju magazina čine iskusni profesionalci iza kojih je dugogodišnje iskustvo u bavljenju ovim poslom, prije svega upravo novinara iz oblasti poljoprivrede, kao i mreža saradnika sa terena. U fazi smo širenja mreže dopisnika, jer su nam primjeri dobre prakse vrlo zanimljivi, a najsiguniji način da ih objavimo jesu dopisnici sa terena. Vrlo smo zainteresovani za dobre primjere iz cijelog regiona i raspoloženi smo za saradnju.

Što na kraju ovog razgovora želite posebno istaknuti?

Magazin "Moje selo" rezultat je dugogodišnjeg rada i unapređenja kvaliteta života ruralnog stanovništva od strane CERD-a, kroz niz projekata koji su provedeni. Magazin je u samom početku (tri broja) bio dio projekta, finansiranog od strane švedske organizacije We Effect. Finansijsku održivost pokušavamo postići, osim pozicioniranjem na tržištu i saradnjom sa opštinskim i gradskim odjeljenjima za privredu i poljoprivredu, koji bi svojim korisnicima trebali kupovati i distribuirati magazin. Nije lako, ali smo sigurni da dobri i korisni projekti, kao što je ovaj magazin mogu da nađu načina da opstanu.