Skupi domaći ekoproizvodi

Iako bi broj ekoloških poljoprivrednika u Hrvatskoj do kraja ove godine mogao doseći 1000, odnosno 20.000 hektara ekopovršina, hrvatski ekološki proizvodi su i do 100 posto skuplji od konvencionalnih, dok su u zemljama EU-a skuplji 30 do 50 posto, kazala je u četvrtak Daria Musulin, savjetnica za ekološku poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na tribini u okviru Zagrebačkog velesajma.

Dodala je da hrvatskih ekoloških proizvoda, kojih nema dovoljno ni na domaćem tržištu, nema više ni u zemljama EU-a, jer se ne priznaju domaći certifikati te se oni nalaze na listama 'trećih zemalja'.
Daria Musulin je kazala da je potrošnja ekoproizvoda u Hrvatskoj velika, a da je ponuda slaba, posebno mesa i mlijeka, kojih uopće nema iz domaće proizvodnje jer nema odgovarajuće prerade takvih proizvoda.

Uz to, kaže, nedovoljna je domaća proizvodanja ekološkog povrća i voća, iako je cilj Ministarstva poljoprivrede da ima više ekoloških proizvođača, koji trenutačno po obradivim površinama čine samo 1,2 posto udjela u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu.
Inače, istaknula je, put do ekoproizvoda na tržištu vrlo je dug. Uz obvezni nadzor ekoproizvodnje, ratarske kulture moraju čekati dvije godine prijelaznog roka, a one za višegodišnje nasade i tri godine, dok se zemlja ne očisti od konvencionalne poljoprivrede.

Uz novi ekoznak na ekološkim proizvodima, koji je već u uporabi, Daria Musulin najavila je novi zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, koji će uskoro zamjeniti Zakon o ekološkoj poljoprivredi iz 2002. godine. Cilj je zakona, kaže, veća zaštita potrošača.

Zlata Nanić s našeg prvog ekološkog imanja Zrno kazala je da je u ekološku poljoprivredu, još 1988. godine, ušla zbog zdravlja i kvalitetnijeg načina prehrane. Zrno je, kaže, od pet došlo do 11 hektara različitih ekoproizvoda. Upozorila je da ima proizvođača ekoproizvoda koji na jedan (zdraviji) način proizvoda hranu za sebe, a na drugi (manje zdrav) za tržište. Pojasnila je da to znači uporabu zaštitnih sredstava, kako bi se dobili veći prinosi i ljepši proizvodi.
Iz Biovege su se požalili da moraju uvoziti ekološke proizvode iako se domaći potrošači tome protive, no to je potrebno, posebno zimi, jer kod nas nema skladišta i logistike koja bi povezala ekološke proizvođače s tržištem u većim gradovima
Damir Rosipal, ekopoljoprivrednik iz Požege, kazao je da na tržištu najviše nedostaje edukacije i za proizvođače i za potrošače, jer nije svaki 'domaći' proizvod, posebno na tržnicama, odmah i ekološki.

Autor: M. Petković