Življenje na selu i doticaj s proizvodnjom hrane ima niz prednosti u djetinjstvu. Prepoznale su to inicijative diljem svijeta koje niz godina njeguju suradnju sa školama i lokalnim poljoprivrednicima. Kako to izgleda u Austriji, Švicarskoj i SAD-u?
Izloženost i pristupačnost informacijama za mlade generacije nikad prije nije bilo jednostavnije. Iako je informacijska tehnologija olakšala živote ljudi, ona ima i tamnije strane korištenja. Mladima je najčešće svakodnevnica sjedeći život prepun često nepotrebnih informacija. Djeca i mladi bi trebali izgrađivati i učiti nove vještine budućih zanimanja. Najčešće se tu spominju kreativne vještine i sposobnost donošenja vlastite kritike i mišljenja.
Potaknuti navedenim lošim trendovima i izazovima sutrašnjice inicijatori projekata "škole na farmama“ provode vrlo zanimljive aktivnosti. Voditelji vjeruju kako obilazak lokalnih farmi daje učenicima životna iskustva izvan njihovog redovnog školskog okruženja i zatvorenih prostora. Donosimo tri primjera iz različitih zemalja.
Projekt škola kod farmera provodi se već dugi niz godina diljem Austrije. Jedna od zanimljivijih inicijativa je Schule am bauern. Ovaj projekt pruža školama organiziranje razredne nastave i programa kod lokalnih poljoprivrednika. Poljoprivrednici, sudionici projekta moraju pohađati tečajeve na kojima se kvalificiraju za održavanje nastave i specijalnih programa za djecu.
Kad škola i farmer prikupe potrebne dozvole, učenici mogu imati dva do tri sata tjedno odnosno jedan dan u mjesecu održan kod lokalnog proizvođača hrane. Osmišljavanje programa i prikupljanje potrebnih materijala je uglavnom od strane farmera. Nastavno osoblje, ako se odluči dovesti djecu do poljoprivrednika, može birati koju temu će obrađivati. Primjerice postoje različite teme poput: kako proizvesti maslac, rad sa životinjama ili kako moja hrana utječe na okoliš.
Aktivnosti poput ove daju djeci mogućnost istraživanja odakle dolazi njihova hrana, ali i iskustvo praktične nastave izvan učionica. Strateški gledajući pridonosi se transformaciji znanja narednim generacijama. Ovaj projekt, a i njemu slični postoje u cijeloj Austriji. Austrijanci njeguju svoju tradiciju i prepoznali su važnost prenošenja poljoprivrednih znanja, stoga potiču poljoprivrednike i škole na sudjelovanja preko projekata poput škola kod farmera.
Škola na farmi, francuskog naziva L’école à la ferme je ime švicarskog nacionalnog projekta organiziranog od švicarske unije poljoprivrednika. Sve aktivnosti se financiraju iz doprinosa seljačkih obitelji, poljoprivrednih organizacija, te uz pomoć sponzora. Vrlo često programi unutar projekta su financirani iz ministarstva znanosti i poljoprivrede. "L’école à la ferme“ je pedagoško-didaktičko sredstvo od primarnog značaja, privilegirani prostor za kreativnu i praktičnu nastavu čiji je koncept u izravnoj vezi s nacionalno priznatim planom učenja francuskog govornog područja u Švicarskoj. Jednostavnije rečeno nastavni programi na farmama su dio nacionalne obrazovne strukture.
Farmeri uz podršku drugih sudionika projekta osiguravaju materijale i prostore za djecu. U središte učenja stavljaju stvarnost života. Program dnevnog boravka na farmi, ciljevi i uloga svakog od njih utvrđuju nastavnici i seoska obitelj prije posjeta. Zajedno osiguravaju nesmetano odvijanje radnog dana prema odabranoj temi. Na farmi se uče svi školski predmeti: francuski, matematika, geografija, botanika, kemija... Takva praksa pruža nastavni materijal pristupačan i prilagođen svoj djeci. Seoska gospodarstva su idealna mjesta za podučavanje djece i adolescenata važnosti veza između ljudi, prirode ponašanja i okoliša.
Boravak na poljoprivrednim gospodarstvima učenicima pomaže u razvijanju vještina poput timskog rada, kreativnosti i samozaključivanja. Procjena izvršenih ciljeva nakon posjeta dio je programa jer "škola na farmi“ također znači: uzajamno učenje, razmjena znanja, iskustva i novih otkrića. Postoji i modularna tematska radna knjiga koja olakšava pripremni rad nastavnika i pružatelja usluga. Knjiga sadrži mnogo informacija kao što su: kontrolni popis, instrukcije za pripremu i tematsku bilježnicu za podučavanje u razredu, prije ili nakon posjete farmi. Djeca spavaju na farmi i rade zajedno s poljoprivrednicima tjedan do dva tjedna.
Projekti ovoga tipa po Švicarskoj krenuli su od inicijativa poljoprivrednika koji su zagovarali važnost doticaja djece s prirodom. Zahvaljujući motiviranim i predanim seoskim obiteljima, škola na farmi uspješno djeluje u svim švicarskim pokrajinama.
U američkoj saveznoj državi Massachusetts odvija se projekt The Farm School. Pokrenut 1989. godine s ciljem spajanja djece i adolescenata s prirodom. Programi ovog projekta nisu dio nacionalnog obrazovnog sistema, ali tisuće i tisuće djece posjećuje seoska gospodarstva uz pomoć ove inicijative, predvođeni svojim nastavnicima i mentorima. Najčešće su organizirani trodnevni posjeti farmama na kojima se uz teorijski dio nastave obavlja i praktični dio poput hranjenja životinja, vrtlarenja ili pak pripremanja hrane. Preko projekta djeca i mladi rade u poljoprivredi kako bi postigli vitalno iskustvo, te kako bi prepoznali poseban identitet koji njeguju farme. Dok nastavnici rade zajedno sa svojim učenicima dodatno razvijaju vještine učenja s novim uvidom u svoje zanimanje.
Kao dio programa nude se jednogodišnji "Farm 365" program u kojima mladi borave na gospodarstvu 365 dana. Cilj programa je pružiti neprocjenjivo i nezaboravno iskustvo mladima u bavljenju poljoprivredom. S druge strane preko programa mladi se šalju na razna seoska gospodarstva gdje pomažu obiteljima u obavljanju svakodnevnih poslova. Za svoj rad mladi dobivaju ugodan smještaj na farmi, domaću hranu i džeparac. Uglavnom radi se o obiteljskim gospodarstvima koje njeguju tradiciju proizvodnje hrane. Program "365" prošlo je više od 1500 mladih.
Postoje li mogućnosti spajanja mladih generacija s radom seoskih gospodarstava kod nas? Hoćemo li omogućiti prenošenje znanja i iskustva budućim generacijama?
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 6 godina
Gospodine Vedrane , što su nesposobni hrvatski političari sami napravili u međunarodno priznatoj državi kojoj su dali ime RH , a ispravno bi bilo SRBOSLAVIJA ! Jer od srpske agrarne REFORME 1918 , imamo 2 promašena modela poljoprivrede ; - model poljoprivrednih poduzeća , - model malih seljačkih imanja koji se pretvorio u izumiranje cijelih sela , pa ih prema popisu RH iz 2011 ima 119 ! U Tuđman & Račan Slaviji od 1991 imamo ; - lopovsku privatizaciju , predmet kojeg su i poljoprivredna poduzeća ,. - lopovski Zakon o poljoprivrednom zemljištu , - krađu Zakona o nasljeđivanju 2003 iz Službenog lista SFRJ iz 1965 , - promašeni Zakon o poticajima , - dvostruku evidenciju zemlje iz Carske Austrije , - smeće ZVANO Zakon o vlasništvu i drugim stvarim pravima ! - bacanje novaca pod šifrom ruralni razvoj , - navodnjavanje sa transportom vode putem oblaka , - opskrbu Hrvata i turista pute trgovačkih centara , sa hranom i pićima iz inozemstva , itd ! I ovako će i dalje biti jer imamo JEDNOUMNU koaliciju , a jedina OPORBA u ovoj karikaturi od države sam ja !
Vedran Stapić
prije 6 godina
Bit će onako kako si sami napravimo
Vladimir Miloš
prije 6 godina
Nadajmo se boljim vremenima. Iako je to teško uz sve što se dogodilo/događa u našim selima. Moj jedan profesor, Nizozemac koji je neko vrijeme radio u BiH, rečenicu koju je često izgovarao pa skoro kao domaći ljudi bila je „Bit će bolje, bit će bolje“.
Đuro Japaric
prije 6 godina
Zadnja rečenica u tekstu je znakovita ! Tko su buduće generacije ? U 119 izumrlih sela , bivši stanovnici mogu pojasniti zašto su izumrla ! U mnogim izumirujućim selima poznat je proces rađanja i izumiranja sela , tehnološke promjene od prelaska obrade zemlje sa životinjskim zapregama na mehanizaciju ! REŽIM u Zagrebu nije ništa bitno napravio za seoska poljoprivredna gospodarstva , sve se svodina na vlastito snalaženje , a sa takvim načinom sve je jasno u seljačkoj poljoprivredi !