Istraživanje Sveučilišta u Augsburgu pokazuje razmjere prakse u kojoj se poljoprivredno tlo ili biljke prekrivaju plastikom radi povećanja prinosa, očuvanja vlage i smanjenja uporabe pesticida.
Istraživači sa Sveučilišta u Augsburgu, predvođeni Alessandrom Fabrizijem, upotrijebili su najsuvremeniju satelitsku tehnologiju i metode strojnog učenja kako bi po prvi put s visokom preciznošću mapirali korištenje plastičnih folija na poljoprivrednim površinama diljem Njemačke, prenosi Agragheute.
Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Reports, pokazuje razmjere prakse u kojoj se poljoprivredno tlo ili biljke prekrivaju radi povećanja prinosa, očuvanja vlage i smanjenja uporabe pesticida.
Plastična folija već je desetljećima sastavni dio intenzivne poljoprivrede, osobito u proizvodnji šparoga, jagoda i povrća, a koristi se u dva osnovna oblika. Kao malč folija, tanki sloj položen izravno na tlo radi zagrijavanja, suzbijanja korova i zadržavanja vode, te kao plastični pokrovi preko vegetacije, koji uključuju plastenike, tunele i staklenike namijenjene zaštiti biljaka od nepovoljnih vremenskih uvjeta i stvaranju optimalnih uvjeta rasta.
Zahvaljujući slobodno dostupnim satelitskim snimkama u vidljivom spektru i radar podacima (Sentinel-1 i Sentinel-2), znanstvenici su mogli razlučiti dvije ključne kategorije pokrova: PMF (Plastic Mulch Film - folije na tlu) i PCV (Plastic Covered Vegetation - pokrivena vegetacija).
Mikroplastika ostavlja ozbiljne posljedice na tlo, što to znači za poljoprivredu?
Rezultati su iznenadili i same istraživače.
"U 2020. godini u Njemačkoj smo uspjeli identificirati 140.000 hektara malč folija i pokrova. U 2019. godini, procjene statistike bile su oko 100.000 hektara. Sa satelitskim podacima sada imamo alat za detaljno praćenje njihove upotrebe dugoročno Ta površina, odgovara otprilike jednom i pol većem području od Berlina“, istaknuo je Fabrizi.
Iako su prednosti očite - veći prinosi, učinkovitija potrošnja vode i smanjena potreba za kemijskom zaštitom znanstvenici s Sveučilišta u Augsburgu upozoravaju i na ozbiljne rizike.
Čak i uz pravilnu uporabu, fragmenti završavaju u tlu, a tanke folije za malč osobito se teško u potpunosti uklanjaju i recikliraju nakon žetve. To može dovesti do trajnog onečišćenja tla mikroplastikom, što dugoročno ugrožava zdravlje ekosustava i poljoprivredne proizvodnje.
Njihovo istraživanje ne samo da pruža jasnu sliku trenutnog stanja, nego otvara i mogućnost sustavnog praćenja upotrebe u poljoprivredi kroz vrijeme, te bolje procjene njezina utjecaja na okoliš.
No fenomen “plastičnih polja” daleko nadilazi granice Njemačke. Satelitska opažanja otkrila su ekstremne primjere poput tzv. goleme površine staklenika u u španjolskoj Almeriji koja se proteže na više od 370 četvornih kilometara i vidljiva je čak iz svemira.
Globalno gledano, plastenici pokrivaju najmanje 1,3 milijuna hektara gotovo tri puta više nego što se ranije procjenjivalo. Satelitske metode se danas koriste globalno, a njena uporaba u poljoprivredi raste svake godine za oko 20 %,. Više od 60 % tih površina nalazi se u Kini, dok Španjolska drži oko 5,6 %, a Italija 4,1 %.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Autor