Zadranki Hani Medin, koja se bavi uzgojem glista i puževa, recesijska je godina, zbog prodora na japansko tržište, bila jedna od uspješnijih. Diplomirani inženjer morskog ribarstva Branimir Baždarić iz Novigrada uzgaja Jakobove kapice i kaže kako za tim školjama postoji velika potražnja
U recesiji koja je svoju kulminaciju dostigla prošle godine, mali je broj poduzetnika koji su se odlučili za nove poslovne poduhvate. Strah od neuspjeha na klimavom tržištu u ozračju opće ekonomske krize, nije međutim spriječio nekoliko poduzetnika iz zadarske okolice koji su se odlučili na pokretanje pomalo neuobičajenog biznisa.
Diplomiranom inženjeru morskog ribarstva Branimiru Baždariću iz Novigrada prošle je godine u okviru UN-ova programa COAST odobrena potpora za projekt eksperimentalnog uzgoja Jakobove kapice. Kad govori o svom poslovnom naumu, Baždarić je oprezan i ne želi se izlijetati s prognozama, no ističe kako za tim rijetkim i skupim školjama postoji veliki interes na tržištu.
- Na tržište svakako treba ponuditi nešto što nema nitko drugi. Jakobove kapice mogu se nabaviti iz uvoza, a veliki trgovački lanci dobavljaju ih iz sjevernog mora. No, to nisu prave školjke Saint Jacques. Garancija za uspješnu prodaju jest ponuditi nešto što nije uobičajeno, premda je u ovoj fazi još prerano govoriti o ishodu projekta - kaže nam Baždarić te pojašnjava da će konkretni rezultati eksperimentalnog uzgoja Jakobovih kapica biti poznati tek nakon tri godine, a tada će procijeniti i hoće li ih izvoziti, ili će se bazirati samo na uzgoju i uvozu.
Baždarićeva ideja odmah nakon predstavljanja stekla je simpatije struke, a novigradski projekt uzgoja Saint Jacques školjki, ocijenjen je bitnim za očuvanje bioraznolikosti Novigradskog mora.
Zadranka Hana Medin prije tri godine osnovala je tvrtku koja se bavi uzgojem puževa i glista, a prošla - recesijska godina, zbog prodora na japansko tržište, za nju je bila jedna od uspješnijih.
- Godišnji kapacitet nam je 20 tona puževa, a surađujemo s firmama iz Tunisa, Turske, Grčke i Makedonije, pa za izvoz finalno imamo oko dvjesta tona godišnje. Izrazito sam zadovoljna potražnjom i interesom na tržištu.
Strane zemlje spremne su za inovacije i ne osjećaju krizu za interesantan i visokokvalitetan proizvod - kaže nam Hana Medin te dodaje da proizvodi koje nudi njena tvrtka u Hrvatskoj nikada ne bi mogli dostići tako visoke cijene kao na stranom tržištu.
Na pitanje kako je uopće došla na ideju da se prestane baviti novinarstvom i krene u ovaj neobični poslovni pothvat, Medin odgovara kako se “bacila na istraživanje tržišta, dobro procijenila ponudu i potražnju, proučila burzu i statistike te se otisnula u poljoprivredu”.
- Inovacije, probitačnost i igra, dio su poduzetničkog duha. Jasno je da se riskiranjem može sve izgubiti, ali i dobiti - zaključuje Hana Medin.
Autor: Tina Disopra
Izvori
Tagovi
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Serija Claas kombajna Lexion 8000 za 2026. godinu obuhvaća pet različitih modela
Američki farmeri važu goveda putem pametnog telefona
U Ukrajini pošast biblijskih razmjera: Skakavci proždiru usjeve, ulaze u domove
Nakon Slovenije, bolest plavog jezika potvrđena i u Srbiji
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
