S okrupnjenim zemljištem lakše u Europu

Nesređeno stanje zemljišnih knjiga i katastra, rascjepkanost i mala veličina parcela, zapuštenost i nepovoljna demografska struktura vlasnika neke su od najčešćih prepreka razvoju efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem uočenih u provedbi projekta "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj", rečeno je na prošlotjednoj prezentaciji rezultata tog projekta.

U sklopu tog projekta, od lipnja 2006. do sada provedeno je pet pilot-projekata okrupnjavanja zemljišta na pet lokacija - u Vidovcu u Varaždinskoj županiji, Novom Vinodolskom i općini Vinodolska u Primorsko-goranskoj županiji, Vrbovcu i općini Krašić u Zagrebačkoj županiji te u općini Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Okrupnjavanje je, na dobrovoljnom principu, provođeno kupoprodajom, zamjenom i spajanjem katastarskih čestica, a provođena je i uknjižba poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu na Republiku Hrvatsku, kao i spajanje čestica u državnom vlasništvu.

Uz to, u pet jedinica regionalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji provedeno je evidentiranje prepreka razvoju efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem. Aktivnosti provedene u sklopu tog projekta unatrag tri godine, prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimira Kuterovca, dat će smjernice na temelju kojih će se rješavati problem okrupnjavanja zemljišta u Hrvatskoj. Kao krajnji rok za to predviđena je 2021. godina, kazao je Kuterovac .

Projekt je poslužio i za pripremu za početak rada, primjerice, kroz edukaciju 18 djelatnika, Agencije za poljoprivredno zemljište, koja bi rad trebala početi najkasnije do početka studenog ove godine, istaknuo je. Također, trebao bi, uz ostalo, rezultirati i izmjenama Zakona o porezu na promet nekretninama u smislu da se taj porez ne plaća u slučaju zamjene parcela.

Projekt "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj" provodi se uz financijsku pomoć vlade Kraljevine Švedske. Važnost je projekta, kazao je švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist, u činjenici da bez njegove provedbe hrvatski poljoprivrednici ulaskom u EU, zbog nepovoljne strukture zemljišta, koje je malo i rascjepkano, neće moći konkurirati svojim europskim kolegama.