Rusija ovisi o uvozu poljoprivrednih strojeva i komponenti za njihovu proizvodnju?

Proizvođači poljoprivredne mehanizacije u Rusiji se suočavaju s novim izazovom na tržištu. Zbog nametnutih sankcija postoji nedovoljna opskrbljenost poljoprivrednim strojevima i njihovim komponentama, javlja Agroinvestor.

Tamošnje Ministarstvo poljoprivrede je objavilo da poljoprivredni sektor koristi 70 posto domaćih i bjeloruskih traktora, 70 posto krmnih te 80 posto žitnih kombajna, dok se ostatak opreme nabavlja iz inozemstva. Problemi koji se javljaju s logistikom uvezene poljoprivredne mehanizacije i komponenti, kompanije pokušavaju riješiti promjenom lanaca nabave ili preorijentacijom na alternativne dobavljače.

Udio strane robe je do 2014. godine dostigao skoro 80 posto, a zatim su poduzete aktivne mjere za podršku ruskim proizvođačima i od tada je proizvodnja porasla za 20 do 30 posto godišnje, dok je udio uvoza smanjen. Prema tamošnjem udruženju poljoprivredne mehanizacije Rosspetsmash, veliki broj zapadnih tvrtki je otvorio sjedišta u Rusiji kako bi sudjelovale u programima državne podrške. Prema podacima Ministarstva industrije i trgovine domaći proizvođači su u 2020. zauzeli 54 posto tržišta, a 2021. godine 51 posto. Do smanjenje udjela došlo je zbog velike potražnje koja se unatoč povećanju proizvodnje od 46 posto, nije mogla zadovoljiti.

Zbog većeg obujma poljoprivrednih radova, posebno žetve, javila se veća potražnja. To je rezultiralo jačanjem domaće proizvodnje i uvoza stranih dijelova. Dodatni problem je što dio obavljaju lokalizirani montažni pogoni stranih brendova, koji u potpunosti zavise o nabavi uvoznih komponenti.

AGCO obustavlja prodaju novih strojeva u Rusiju i Bjelorusiju

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ruski poljoprivrednici su 2021. kupili oko 63 tisuća komada opreme, što je 6,7 posto više nego 2020. godine. Od početka ove kupljeno je više od sedam tisuća komada opreme.

Nedostaje specijalizirana mehanizacija

Domaći proizvođači proizvode skoro svu poljoprivrednu mehanizaciju, ali je veliki nedostatak velikih i specijaliziranih strojevaa kao što su: samohodni kombajni za repu, kombajni za krumpir, strojevi za berbu bobičastog voća ili grožđa. Zamjena uvoza moguća je u proizvodnji jednostavnije opreme, kao što su drobilice za stočnu hranu, kultivatori, mini traktori, plugovi, riperi, oprema za perad, drljače i poljoprivredni utovarivači.

Dodatni problem je što skoro svaka domaća oprema ima uvozne komponente. Očekuje se da će doći do nestašice hidraulike, snažnih motora, elektronskih komponenti (senzori, farovi), složenih dijelova za obradu, kvalitetnih ležajeva. Udio uvoznih komponenti i materijala u cijeni domaće mehanizacije može biti i do 35 posto.

Ruske kompanije koje su komponente i kvalitetan materijal nabavljali iz europskih zemalja, poput Italije, Njemačke, baltičkih zemalja, sada traže alternativne izvore. Dio se nabavlja od ruskih metalurga koji su počeli izrađuivati čelik visoke čvrstoće, pokreću se domaće tvornice, testiraju proizvodi od azijskih dobavljača. Nedostaci se dopunjavaju nabavama iz Turske. Pokrenuta je i proizvodnja namjenskih guma potrebnog promjera.

Prilika za Rusiju?

Proizvođači poljoprivrednih strojeva, uz zadržavanje razine državne podrške, moći će zamijeniti značajan udio uvoza u nizu sektora. Država nudi različite opcije podrške, ali joj nedostaje fleksibilnost.

Udruženje trgovaca poljoprivrednim strojevima "ASHOD" nedavno je poslalo pismo potpredsjednici Vlade, Viktoriji Abramčenko, s prijedlozima mjera podrške u borbi protiv krize tijekom perioda sankcija i povezanih ograničenja. Predloženo je proširenje režima preferencijalnog kreditiranja za kupovinu mehanizacije i rezervnih dijelova trgovcima poljoprivredne mehanizacije.

Prethodno je vlada izdvojila 12 milijardi rubalja za program povlaštenog lizinga poljoprivredne mehanizacije. Rok za plaćanje odložene naknade za prvi do treći kvartal 2022. godine, za domaće proizvođače poljoprivredne, putne i komunalne opreme, kao i prikolica za istu, pomaknut je za prosinac. Odluka je donesena kako bi se osigurala stabilnost financijskog poslovanja u uvjetima teške ekonomske situacije i vanjskih sankcija, navodi se na internet stranici Vlade.