Rusija bez votke? Još jedna posljedica Putinove politike

Votka, simbol ruskog identiteta poput Kremlja, boršča i Doktora Živaga, sve više postaje žrtvom unutarnjih i vanjskih kriza. Iako Rusi danas konzumiraju više žestokih pića nego 2024., sama proizvodnja votke i ostalih jakih alkoholnih pića bilježi dramatičan pad, piše Agrarheute.

Prema službenim podacima ruskog Federalnog servisa za regulaciju tržišta alkohola (Rosalkogolregulirovanie), proizvodnja jakih alkoholnih pića pala je u prvoj polovici 2025. za više od 16 posto. Konkretno, proizvodnja votke pala je za 10,9 posto, s 334 milijuna litara u 2024. na 313,8 milijuna litara ove godine.

Posljedice rata i sankcija

Glavni uzroci ove krize, kažu, nalaze se u agresiji Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo brojne međunarodne sankcije, uključujući zabranu izvoza ruskog alkohola u Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države. Godine 2021. ruski izvoz votke vrijedio je 168,3 milijuna dolara. Unatoč sankcijama, vodeći ljudi ruske industrije pića predviđali su da će se izvoz preusmjeriti na tržišta poput Kine, Turske, Indije i Vijetnama, no te su prognoze bile daleko od stvarnosti.

Danas je Kazahstan gotovo jedino veliko tržište za rusku votku. Posljedica toga je da su ruski izvoznici u 2024. ostvarili svega 34,6 milijuna dolara, desetak puta manje nego prije rata.

Više cijene, manje potrošnje

Osim pada izvoza, dodatni udarac industriji votke zadalo je rusko Ministarstvo financija koje je u siječnju 2025. povećalo minimalnu cijenu pola litre votke s 2,99 na 3,49 USD. U zemlji pogođenoj inflacijom, ratnim troškovima i sveopćim padom kupovne moći, ovaj je porast rezultirao smanjenjem prodaje čak i unutar granica Rusije.

Unatoč općem kaosu u poljoprivredi, posebno rastućoj krizi opskrbe krumpirom, ona, ističe agrarheute, nije izravni uzrok pada proizvodnje votke. Naime, votka se u većini slučajeva ne proizvodi od njega, već od žitarica poput pšenice i raži. Samo oko 3 posto svjetske votke ima krumpir kao bazu.

Ipak, krumpir je u Rusiji postao gotovo luksuzna roba, a prema državnom statističkom uredu Rosstat, cijena mu je porasla prošle godine za 92 posto, a do svibnja 2025. čak za 166,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.