Režu se subvencije, potpore se neće dirati?

Kada je krajem prošle godine ministar Linić najavio kako Vlada radi na reformskim mjerama, terminskim planovima i utvrđivanju financijske vrijednosti reformi, što bi trebalo biti raspravljeno i upućeno Europskoj komisiji, nitko se nije nadao ovome.

Kako smanjiti deficit za više od sedam milijardi kuna? Što su, gdje i kako prekrojile škare ministra financija Slavka Linića? Nakon kratkog sastanka ministara u srijedu, razgovori o rebalansu proračuna nastavit će se i danas, nakon sjednice Vlade. Strategija Ministarstva je pola novca skinuti na prihodovnoj, a pola na rashodovnoj strani. Traže se uštede od 1,1 milijarde kuna na materijalnim troškovima, a ostali dio do ukupno 3,6 milijarde kuna ušteda tražit će se u rezanju subvencija neefikasnim sektorima, plaća i ostalih troškova države.

Štedimo na poljoprivredi

Novi prijedlog pristigao iz Ministarstva financija bio je iznenađenje za sve. Rezat će se dodaci na staž za 240.000 zaposlenih u javnom sektoru, otprilike 200 kuna mjesečno po zaposlenom, kako bi se došlo da 500 milijuna kuna uštede na razini godine.

Dodatnih 500 milijuna kuna, kako je najavljeno, ministar financija želio bi uštedjeti na raznim subvencijama. Najviše prostora za uštede na subvencijama Ministarstvo financija vidi u poljoprivredi (očito kao jednom od neefikasnih sektora) pa bi tako Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva trebalo uštedjeti 300 milijuna kuna - no pitamo se kako? Predlaže se da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sreže subvencije za 149 milijuna kuna, a ostatak uštedi rezanjem ostalih troškova. “Potpore će biti zadnja crta obrane i njih se neće dirati”, kažu u Ministarstvu. Upitnici iznad glave, nevjerica.

Cijena ulaska u Europsku uniju

Neće se rezati na rashodima za pripremu EU projekata ni na potporama malom i srednjem poduzetništvu. Usporedbe radi, od ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka očekuje se rezanje subvencija za 37 milijuna kuna, a ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras trebao bi ih smanjiti za 19 milijuna kuna, ni približno koliko u poljoprivredi.

Skoro pet milijardi kuna je cijena našeg ulaska u EU. "Računali smo da će se to vratiti kroz povećanje izvoza i rast gospodarstva. To se nije desilo", negodovao je Linić krajem siječnja. No, kako Ministarstvo očekuje rast izvoza kada je hrvatski proizvod davno zaglibio u moru minusa, marži i loših tržišnih prilika? I opet, umjesto ulaganja u poljoprivredu, na njoj se štedi. "Gledat ćemo da uštedimo gdje možemo kako subvencije ne bi bile korigirane", izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Pitanje je hoće li nadležni ministar taj trud uvažiti jer već je najavio manji proračun svim ministarstvima koja dijele subvencije. Više neće biti ni za povoljne kredite HBOR-a pa se pitamo kako će se sve to odraziti na i ovako loše stanje na selu.

Foto: Željko Lukunić/Pixsell