Republika: Zaštitit ćemo zemljište od rasprodaje strancima i okrupnjavati mala gospodarstva

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Donosimo odgovore stranke Republika koja naglašava da u svojim redovima ima niz stručnjaka za poljoprivredu od kojih valja istaknuti Krešimira Kuterovca - poduzetnika, stručnjaka i inovatora u području poljoprivrede, kao i Marka Dražetića s bogatim iskustvom rada u Ministarstvu poljoprivrede.

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Administracija potpora mora imati jasan cilj. Na žalost kadrovi koji osmišljavaju ovakve aktivnosti izgubili su doticaj sa stvarnim poljoprivrednim životom. Za nas je cilj omogućiti proizvođačima pristup sredstvima potpore na jednostavan način, da poljoprivrednik zna jasna pravila i obaveze koje proizlaze iz korištenja potpora i da se osigura mogućnost učinkovitog nadzora nad korištenjem javnih sredstava. Današnji sustav i na razini EU i RH je izgubio iz vida stvarni cilj administriranja potpora i svrha je postala administracija. Ovaj sustav promijenit ćemo i vratiti ga u realne okvire ciljeva poljoprivrednog sektora.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Ukoliko želimo promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje nužne su promjene zemljišne politike i politike potpora. Naš cilj je povećanje brojnosti mikro, malih i mladih tržišnih poljoprivrednih gospodarstava te izdvajanje posebne strukture OPG koja proizvode za vlastite potrebe. Nužno je prilagoditi sustav potpora koji će omogućiti promjenu strukture i u tom smislu capping je jedna od mjera koju bi primijenili. Najvažniji cilj poljoprivredne politike je povećanje poljoprivredne proizvodnje. Cilj je u mandatu povećanje proizvodnje naturalno za 30%, a od toga stočarske za 50% i njihovu preradu u hrvatskim prerađivačkim kapacitetima. Također, kroz povećanje primarne proizvodnje povećati BDP za 3%, a s prehrambenom industrijom za 6%. Kako bi ostvarili ove ciljeve bitna je konkurentna struktura poljoprivrednih proizvođača. 

Uzajamni fond s proračunom od 150 milijuna eura 

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Sukladno (EU) direktivi 2021/2115, predlažemo osnivanje novoga uzajamnoga fonda. Ovakav fond služit će za nadoknadu šteta u poljoprivrednoj proizvodnji od onih koje nastaju kao posljedica prirodnih nepogoda, bolesti životinja, bolesti bilja ili zagađenja okoliša i imaju značajan utjecaj na prihode poljoprivrednika, a kako bi brzo i lako prebrodili poremećaje u proizvodnom ciklusu.

Fond će se godišnje puniti doprinosom poljoprivrednih proizvođača 30%, javnih i sredstava EU u iznosu 70%. Godišnji osigurani budžet planiran je na razini 150 milijuna eura. Sveukupna poljoprivredna proizvodnja bit će osigurana od gubitaka većih od 20%, a podnošenje zahtjeva za nadoknadu štete bit će jednostavno. Sama procjena šteta odvijati će se hitno i ažurno, a isplata se odvijati u kratkom roku. Uzajamni fond koristit će se i u vremenima kriza na tržištu prema EU direktivi.

Prednosti novoga sustava su: 

1. Sveobuhvatno osiguranje vrijednosti proizvodnje ne poljoprivrednim površinama i domaćim životinjama za štete iznad 20% od nepogoda i bolesti uz minimalne troškove za poljoprivrednike.
2. Jednostavno administriranje za poljoprivrednike prilikom ulaska u fond te prilikom likvidacije šteta putem Agroneta.
3. Brzo i operativno  utvrđivanje stvarne štete.
4. Profesionalno upravljanje fondom uz visoke standarde odgovornosti

Prirodne nepogode i bolesti događat će se i u budućoj proizvodnji hrane. Ustrojit ćemo novi sustav koji će pomoći našim poljoprivrednicima u kriznim vremenima da ih brzo i bez posljedica po proizvodnju na gospodarstvima prevladaju. Iskustva naprednih poljoprivrednih zemalja trebaju nam biti uzor jer su dokazana i odlična za povećanje proizvodnje hrane.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Poljoprivredna proizvodnja kao ozbiljna gospodarska grana zahtijeva posebnu pažnju vezanu na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, državnim i privatnim. Hrvatska je s korištenja 3,2 milijuna hektara 1990. godine, danas u sustavu potpora pala i koristi samo 1,1 mil ha. Cjelokupan sustav upravljanja poljoprivrednim zemljištem je neučinkovit; od nasljeđivanja pa do apsurdnih usitnjavanja i cijepanja okrupnjenih čestica državnoga zemljišta koje provode općine. Planiramo uvesti posebne potpore za prijenos cjelina poljoprivrednih gospodarstava i tako stimulirati očuvanje ekonomskih cjelina, a putem Agencije za poljoprivredno zemljište provoditi postupke okrupnjavanja gospodarstava.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Točno je da se od 1990. do danas smanjilo korištenje poljoprivrednog zemljišta (ove vrijedne privatne i državne imovine) za 2,2 milijuna hektara. Učinkovitim administriranjem kroz Agenciju, državno neobrađeno zemljište dat ćemo u zakup poljoprivrednim gospodarstvima sa ciljem povećanja proizvodnje i poštivanja principa kružne poljoprivredne proizvodnje. Za neobrađeno poljoprivredno privatno zemljište preko Agencije uspostavit ćemo posebnu liniju za otkup zemljišta i prodaju gospodarstvima za okrupnjavanje uz posebne stimulativne cijene za poticaj prodaji.

Formiranje Agencije za poljoprivredno zemljište 

Formirat ćemo Agenciju za poljoprivredno zemljište po uzoru na francusku agenciju SAFER koja provodi posebni model okrupnjavanja gospodarstava privatnim zemljištem i uvesti pravo prvokupa agencije nad svim česticama zemljišta većim od 0,5 ha. Na ovaj način zaštitit ćemo hrvatsko zemljište od rasprodaje strancima i okrupnjavati mala gospodarstva. Uvest ćemo posebne kreditne linije za kupnju i okrupnjavanje gospodarstava s vrijednim kolateralom. 

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Za sve transakcije poljoprivrednog zemljišta ukinut ćemo porez za promet nekretnina. Planiramo da Agencija za poljoprivredno zemljište ima glavnu ulogu pri prometu poljoprivrednim/šumskim zemljištem u svrhu okrupnjavanja gospodarstava.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Ruralni prostor mora se koristiti u četiri smjera, proizvodnja hrane, ruralni turizam, razvoj ruralnih socijalnih zadruga koje će se brinuti za kvalitetan život starijih i stanovnika s posebnim socijalnim potrebama i za kvalitetno stanovanje građana koji žive na tom prostoru. Za razvoj turizma i destinacija uvodimo posebne porezne olakšice i potpore kao i za stavljanje u funkciju i uređenje nekorištenih privatnih i državnih nekretnina za potrebe razvoja ruralnih domova za starije i za potrebe posebnih socijalnih skupina  građana RH.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Svakako treba zbog ujednačenoga razvoja prostora i ostanku stanovništva u ovome prostoru poreznim politikama djelovati ostvarenju ciljeva. Stimulativne mjere za otkup i uređenje kuća za stanovanje mladih obitelji također je u našem planu revitalizacije ruralnog prostora.

Ruralni prostor je gotovo u potpunosti zapostavljen

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Razvoj prostora RH mora biti ujednačen, a danas je ruralni prostor gotovo u potpunosti zapostavljen. Kako smo prethodno naveli ovaj prostor treba revitalizirati i gospodariti s njme u cilju kvalitetnijeg života stanovnika i stvaranja nove dodatne vrijednosti. Poreznom stimulacijom treba pojačati interes za razvojem ruralnog prostora, a ciljanim razvojnim potporama ubrzati realizaciju projekata koji će imati ovaj cilj.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Uređenje tržišta poljoprivrednim proizvodima prema EU regulativi, dosljedna provedba zabrana nelojalne konkurencije čl. 102 Ugovor o pristupanju EU. Uvesti reda u sustav označavanja i oglašavanja poljoprivrednih proizvoda sa ciljem povezivanja primarne proizvodnje i prerađivačke industrije s tržištem. Ustroj reprezentativnih proizvođačkih ili sektorskih organizacija, uvođenje obaveznih ugovornih odnosa i osiguranje sigurnoga i fer tržišta poljoprivrednim proizvođačima, a građanima sigurne opskrbe hranom. Primjena politika "Od farme do stola" i kratkih lanaca opskrbe. Zaštititi poljoprivredne proizvođače od nelojalne konkurencije. Omogućiti građanima RH povjerenje u sustav deklariranja, oglašavanja I prodaje hrane. Osigurati stabilnu proizvodnju poljoprivrednicima i nastup na tržištu, a građanima smanjiti rizike od nesigurnosti cijena i kvalitete na tržištu.

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Osnažiti proizvodnju i plasman vina na tržištu posebno malih obiteljskih vinarija i velikih koje imaju dugoročne ugovore s proizvođačima grožđa putem posebnih kreditnih linija za obrtna sredstva i investicije. Uvesti reda na tržištu s posebnim osvrtom na patvorenje i krivo deklariranje proizvoda. U trgovačke kanale uvesti obavezu dugoročnog ugovaranja plasmana vina i na taj način povećati zastupljenost hrvatskih vina na policama trgovina.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Povećanje od 50% stočarske proizvodnje je naš cilj u mandatu. Ovo je moguće ako izgradimo novi sustav za investicije koji će omogućiti gradnju novih tehnološki naprednih i energetski učinkovitih proizvodnih jedinica koji uključuje kombinaciju sustava potpora i kreditnih linija prilagođenih poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno zemljište kroz prodaju/zakup putem Agencije koristit će se kao instrument za stvaranje ekonomski i ekološki dugoročno održivih poljoprivrednih gospodarstava.

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Naš plan promjene strukture poljoprivredne proizvodnje i fokus na mikro/mala /mlada gospodarstva rezultirat će povećanjem broja održivih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupan broj zbog starosne strukture sigurno će biti manji, ali naš je cilj promjenama sustava povećati proizvodnju i oćuvati ruralni prostor.

Ministarstvu poljoprivrede čista jedinica 

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Kadrovska pitanja bit će razmatrana nakon izbora. Naš stav je da samo najkvalitetniji dokazani stručnjaci i operativci koji razumiju procese i administraciju te su se dokazali u proizvodnji i struci mogu donijeti neophodnu energiju za tektonske promjene koje sustav proizvodnje hrane i održavanje ruralnog prostora treba. Sigurni smo da će i naša kadrovska rješenja moći promijeniti stanje. U stranci Republika imamo niz stručnjaka za poljoprivredu od kojih valja istaknuti Krešimira Kuterovca - poduzetnika, stručnjaka i inovatora u području poljoprivrede, kao i Marka Dražetića s bogatim iskustvom rada u Ministarstvu poljoprivrede. 

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Rad Ministarstva ogleda se u rezultatima, a oni su od 2016 godine porazni tako da je ocjena čista jedinica. U 2022. RH je imala najveći vanjsko trgovinski deficit u proizvodnji hrane 1,4 milijarde eura što je povećanje od 46% u odnosu na 2021. U 2022. rasla je vrijednost poljoprivredne proizvodnje 23%, a fizički obujam proizvodnje je od ulaska u EU smanjen za 8.8%. Danas smo u proizvodnji hrane samodostatni u mandarinama, žitaricama, visoko dostatni u jajima i peradi, a kod ostalih poljoprivrednih proizvoda samodostatnost se kreće oko 60%. Vrijednost hrvatske proizvodnje od 1990. do danas pala je za 50 posto, a nacionalni resursi za poljoprivrednu proizvodnji su nam i dalje tu.

Osam godina od ulaska u EU, hrvatska poljoprivredna proizvodnja i dalje je manja nego prije 10 godina. Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama, RH od ulaska u EU do danas nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupa. .Cijene hrane u ovom razdoblju narasle su za 70% i građani su u visokom riziku od nesigurnosti opskrbe hranom po pitanju zadovoljavanja potreba za kvalitetom i kvantitetom.