Ratarstvu 70, a stočarstvu 30 posto poticajnog kolača

Odnos formiranja prava plaćanja za 2011. za prvi i drugi stup, odnosno za izravna plaćanja i ruralni razvoj projicirao je postotak od 70 prema 30 posto . Tovljači upitnim smatraju toliko visoki postotak ruralnog razvoja kad ni približno nema preduvjete za realizaciju projekata iz tog tog istog ruralnog razvoja. No, još je veći problem što je u preostalih sedamdeset posto stavljeno i ratarstvo i stočarstvo, a novca neće biti dovoljno za sve. U tih 70 posto osnovnim pravima plaćanja, dakle po hektaru, namijenjeno je 67 posto od raspoloživog iznosa, u preostalih 33 posto za osam „osjetljivih“ sektora gdje su smješteni mlijeko i tov junadi. Tovno govedarstvo tu jako loše prolazi .
- Ako nestanu tovljači stoke, a ovakvom se raspodjelom nama nameće smanjivanje proizvodnje, ni ratari neće imati kome prodati svoje proizvode jer oni ne mogu konkurirati na europskom tržištu. Zašto se onda ne bi u prvi plan stavilo tovno govedarstvo koje može " pojesti " svu domaću proizvodnju žitarica, i biti prepoznatljiv dohodovan brend na europskom tržištu - pita se predsjednik Udruge Baby beef, Toni Raič.
Mato Mamić, stočar iz Tenje, koji na farmi ima pet tisuća komada junadi i teladi, kaže kako ovakva raspodjela tovljače stavlja u podređeni položaj. Uvjetno grlo trebalo bi se jednako vrednovati i poticati kao hektar zemljišta, jer pedeset posto ukupnog prihoda od poljoprivrede ostvaruje govedarstvo.

Netko je jako zabrljao

- Ako su ratari dobili 300 eura po hektaru, čime su izjednačeni sa seljacama iz primjerice Njemačke, onda i mi tražimo iste startne pozicije .Ne kažemo da treba uzeti ratarima, ali ne može se ni propisati da govedarstvo ili svinjogojstvo vrijedi manje. Sve što tovljači junadi traže su ravnopravni uvjeti na tržištu i onda se ne bojimo uvoza, ili otvaranja granica, jer smo kvalitetom na prvom mjestu - kaže Mato Mamić, te dodaje kako mu je nerazumljivo da Hrvatska u pregovorima o poljoprivredi favorizira repu, duhan i kamilicu.

Ostane li ovakva raspodjela dogodit će najgori scenarij, a to je da će Hrvatska imati novca za poljoprivredu ali ga neće imati kome podijeliti.
- Nama je ključna 2011. godina, i način na koji tu budemo poticali svoju poljoprivrednu proizvodnju bit će temelj za kasnije korištenje novca iz europskih fondova. Ako neki dio zapostavimo, a ova raspodjela nije dobra i to se moglo bolje odraditi, proizvodnja će padati, a novac će ostati neiskorišten - upozorava Krešimir Kuterovac član Uprave Belja, kombinata u sustavu najvećeg domaćeg prehambenog koncerna Agrokora. Hrvatska trenutačno na poljopriverdu troši okio četiri i pol milijarde kuna, a ima pravo na pet i pol milijardi u dolazećom godini, no krivom raspodjelom od njega neće biti koristi.
Netko je jako zabrljao u dosadašnjim pregovorima s Europskom Unijom, no dok traje predpristupno razdoblje još se stignu razmjestiti pozicije u zakonu kako bi svi seljaci dobili dovoljno potpora, poručili su tovljači junadi.

Autor: D.Vitanović