Ratari prijete cestom

Za nešto više od 30 dana na poljima Osječko-baranjske županije, na kojima je zasijano čak 40 posto od ukupnih državnih površina pod pšenicom, počet će žetva, a još je nepoznata i njezina otkupna cijena i tko će je otkupljivati, a nije poznato ima li u silosima uopće mjesta za seljačku pšenicu.

Hoće li poljoprivrednici ponovno blokirati ceste kako bi od države izborili otkupnu cijenu od 1,2 kuna po kilogramu, kojom će bar pokriti proizvodne troškove?
Prema odgovorima koje je župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić dobio na jučerašnjem sastanku od dijela predstavnika najznačajnih ratarskih udruga s područja Slavonije, posve logičnim se nameće upravo takav scenarij.

- Cesta se pokazala jedina učinkovitom, rekao je Tomislav Pokrovac, u ime vukovarsko-srijemskih poljoprivrednika, aludirajući na ishod “cestovne bune” iz ožujka ove godine.
Dragutin Dukić iz Požeštine želi od države do prvog lipnja potvrdu da će cijena kilograma pšenice biti 1,2 kuna, u suprotnom već 15. lipnja slijede prosvjedi.
Josip Zmaić, predstavnik brodsko-posavskih ratara, vrativši se s hodočašća u Bleiburgu, stanje u domaćoj poljoprivredi usporedio je upravo sa strahotom tog stratišta, te smatra kako zaštitna cijena ne može biti manja od troškova proizvodnje, koja u ovom trenutku iznosi 7.500 kuna po hektaru.
- Neka cijena pšenice bude dvije kuna, a na kruh neka se plaća PDV, te će i državna blagajna biti punija - smatra Zmaić.
Petar Pranjić u ime baranjskih ratara se pribojava kako bi otkupljivači mogli otkupiti samo onu pšenicu koja količinom glutena zadovoljava kvalitetu potrebnu za mlinsku industriju, a svu ostalu će odmah vraćati s prijamnih kapija... I tako redom svih deset predstavnika uglavnom su iznosili crne prognoze u kojim se, zbog nepostojanja jasne poljoprivredne strategije od strane državnog vrha, ali i monopolističkog odnosa od strane otkupljivača, predviđa konačni krah domaće ratarske proizvodnje.

A prema procjeni koju su na jučerašnjem sastanku izračunali, čak 90 posto malih seoskih proizvođača svoju proizvodnju nije pokrilo ugovorom o plasmanu robe.
Kamo sa pšenicom, pita se župan Šišljagić i zaključno, uz nastojanje kako će na “drugu rundu” razgovora u Osijeku pokušati dovesti resornog ministra, poručuje seljacima kako je nužno držati se zajedničkih stavova u nastavnim pregovorima.

Autor: Dario KUŠTRO