Rastao prihod poljoprivrednih gospodarstava u EU: Kako stoji Hrvatska?

Izvješće pod nazivom "Pregled ekonomskog gospodarstva Europske unije" kojeg je objavila Europska komisija daje pregled ključnih gospodarskih kretanja poljoprivrednih gospodarstava (PG) između 2007. i 2018. godine. Temelji se na podacima prikupljenim za mrežu računovodstvenih podataka PG-a (FADN).

U njemu stoji da je u navedenom razdoblju njihov prihod u EU rastao, dostigavši u 2018. godini 35.300 eura po PG-u i 22.500 eura po godišnjoj jedinici rada (engl. Annual Work Unit – AWU; jedna AWU odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na gospodarstvu i iznosi 1.800 sati). Međutim, mogu se uočiti značajne razlike u čitavoj Uniji, ovisno o vrsti proizvodnje, spolu, dobi i stupnju osposobljenosti nositelja farmi i voditelja. 

Povećanje vrijednosti agro proizvodnje, kako za usjeve, tako i za stočarstvo, raslo je za 34, odnosno 36 posto i dovelo je do povećanja dohotka na PG-ovima tijekom analiziranog razdoblja. Što se tiče prihoda po godišnjoj jedinici rada, najveći prosječni dohodak zabilježen je u 2018. godini i iznosi 22.500 eura, što je blagi porast od 0,3 posto u odnosu na 2017. i 41 posto veći nego u 2007. godini.

Najveći dohodak na sjeverozapadu EU

Kada je riječ o razlikama u prihodima, najveći dohodak po godišnjoj radnoj jedinici bio je na sjeverozapadu EU, a najmanji u istočnom dijelu. Farme specijalizirane za žitarice, vino, hortikulturu i mljekarstvo imale su prihod po AWU iznad prosjeka EU u 2018. Nasuprot tome, ostao je ispod za one koji imaju trajne nasade (isključujući vinare), farme specijalizirane za ispašu stoke (isključujući mljekarstvo) i mješovite farme.

Gospodarstva s vrlo niskim prihodima (manje od 10.000 € po AWU) uglavnom su smještena u Rumunjskoj i ostalim državama članicama koje su se Uniji pridružile 2004. ili kasnije, a među njima je i Hrvatska.

Analiza je također otkrila da su farme koje su vodile žene imale za 38 posto niži dohodak po AWU od onih koje su vodili muškarci. To također ovisi o vrsti proizvodnje i veličini farme. Primjerice, žene u prosjeku upravljaju manjima, i u pogledu veličine i proizvodnje. Razlika u prihodu prema spolu odnosi se na sve grane agrara, a najveći jaz uočen je u mljekarstvu i ratarskim kulturama.

Najveći prihod u RH imaju farme koje vode mladi

Što se tiče dobi na razini EU-a, farme koje vode upravitelji stariji od 40 godina imaju u prosjeku najmanji dohodak, a slijede ih oni stariji od 60 godina. Međutim, za većinu zemalja EU farme koje vode stariji od 60 godina imaju najmanji prihod. Ova razlika na nacionalnoj razini uglavnom je posljedica činjenice da je većina mladih poljoprivrednika u zemljama s razinom dohotka nižom od prosječne. Primjerice, 47 posto mladih zastupljenih u FADN-u nalazi se u Poljskoj i Rumunjskoj.

Međutim, u devet država članica (Cipar, Češka, Njemačka, Danska, Finska, Francuska, Hrvatska, Nizozemska i Slovačka) koje vode mladi agronomi imaju najveći prihod.

Nadalje, gospodarstva koje vode menadžeri s osnovnim ili potpunim poljoprivrednim obrazovanjem imaju veći prihod po AWU (+59 posto) od onih s voditeljima koji imaju samo praktično iskustvo. To se odnosi na gotovo sve zemlje EU-a, vrste proizvodnje i veličine farmi na razini EU-a.

Pokazatelj razlika je i fizička veličina farmi, mjerena prosječnim iznosom poljoprivrednog zemljišta. Gospodarstva FADN-a u prosjeku su najveća u Slovačkoj (445 ha), a slijede Češka (192 ha) i Estonija (138 ha). Najmanja su na Malti (3 ha), u Grčkoj (10 ha) i Cipru (10 ha). Prosjek EU bio je 37 ha u 2018. godini, dok je 2017. godine bilo 35 ha. Ispodprosječne veličine su u Mediteranskim zemljama (Malta, Grčka, Cipar, Italija) zatim u Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Portugalu i Austriji.

Detaljne podatke i analize možete pronaći ovdje.