Puhovi biraju tavane za zimski san

Puhovi pripadaju glodavcima, a ima ih nekoliko vrsta: obični, vrtni, orašar i drugi. Najčešće se susrećemo s običnim ili sivim puhom Glis glis koji svojim izgledom podsjeća na vjevericu. Naseljava južnu, srednju i istočnu Europu, otoke Kretu i Siciliju, a prisutan je u Iranu, Turkmenistanu i dijelu europske Rusije.

Čest je stanovnik listopadnih šuma, ali ostaje skriven zbog toga što je aktivan noću kada traži hranu. Težina tijela se kreće od 150 do 170g. Dužina tijela je do 18 cm, a repa do 15 cm.

Vješti penjači

Žive u manjim grupama ili pojedinačno, a brojnost populacije ovisi od dostupnosti hrane. Izuzetno se dobro penju po drveću gdje provode većinu života. Prepoznaju se po zaobljenim ušima. Boja krzna na leđnoj strani je siva, dok su prsa i trbuh bijeli. Oko očiju je krzno nešto tamnije i formira obruč. Razlika u izgledu između mužjaka i ženki ne postoji.

Ovisno o uvjetima života i dostupnosti hrane varira njihova brojnost, ali i odnos između broja mužjaka, kojih je često nešto više, i ženki. Mogu dostići starost i 12,5 godina, obično oko 9. Nakon jedne godine ženke postaju spolno zrele, ali se počinju razmnožavati tek u drugoj ili trećoj godini.

Bremenitost ženki traje 25 dana. Prosječan broj mladunaca u leglu je 5 do 6, ali može biti manji ili veći, do 10. Mladunci se brzo razvijaju. Već oko dvadesetog dana otvaraju oči, a poslije pet dana počinju se samostalno hraniti. Gnijezdo napuštaju za 1,5 mjesec i sele se. U početku se mladunci iz istog legla kreću zajedno, a događa se da takve zajednice zajedno zimuju.

Mužjaci označavaju granice svojih teritorija i sudjeluju u odgoju mladih.

Prespava više od pola godine

Već početkom jeseni puhovi se povlače u zimski san. Za hibernaciju moraju prikupiti dovoljno sala. Mladunci i starije jedinke koje se ne udebljaju obično stradaju tijekom zime. Skoro 2/3 mladih ne preživi prvu zimu.

U snu im se smanjuje broj otkucaja srca, disanje je pliće, a temperatura tijela je 3ºC. U ovakvom stanju provedu sedam mjeseci.

Veliki halapljivci

Za vrijeme aktivnog perioda najveći dio vremena provedu tražeći hranu. Prave velike štete, jer otkidaju i više plodova nego što im treba. Često stradaju voćnjaci i vinogradi. Od hrane najviše vole: orahe, lješnjake, jabuke, grožđe, sjemenje, bobice. Jedu pupoljke, ličinke i odrasle kukce i ptičja jaja. Na manjim nasadima štete na vinovoj lozi mogu biti i do 40 posto, a na kruškama i do 20 posto.

Preko dana se skriva u šupljim deblima, napuštenim gnijezdima ptica, na tavanima kuća i pomoćnih objekata. Često se otkriju zbog glasanja i čudnih zvukova koje ispuštaju. Kada se nasele u potkrovljima i tavanima, stvaraju veliki nered. Potrebno ih je istjerati i sve otvore dobro zatvoriti. Posebnu pažnju treba obratiti na ventilacijske otvore.

Kako otjerati šišmiše s tavana?

Kod hvatanja u zamke najviše ih privlači narezana jabuka. Hvatanje treba raditi kad nema mladih u gnijezdu, jer će uginuti i javit će se vrlo neugodan miris. Spadaju u red zaštićenih životinja i ne treba ih ubijati. Kada ih uhvatite, odnesite ih što dalje u prirodu kako se ne bi vratili. Imaju brojne prirodne neprijatelje kojima su hrana. Najviše ih love sove, zatim lisica, kuna i divlja mačka.