Protiv uvođenja izvoznih carina za pšenicu i kukuruz

I baranjske poljoprivrednike uznemirila je najava ministra Tihomira Jakovine na Hrvatskom radiju o uvođenju izvozne carine za pšenicu i kukuruz. Jakovina je ustvrdio da bi se tako spriječio jesenski skok cijena osnovnih prehrambenih proizvoda te naglasio kako bi to mogla biti jedna od mjera u paketu koji bi trebao smanjiti posljedice od suše. Najavio je i snižavanje carina na uvoz sirovina. No, poljoprivrednici tu najavu nisu dočekali s odobravanjem.
- Sve skupa opet je ulagivanje velikima i mešetarima. Znali su da je godina sušna pa su odluku o izvoznim carinama mogli donijeti ranije, prije žetve - ljutit je Petar Pranjić, predsjednik udruge baranjskih seljaka, Baranjska brazda.

Kaže da su mešetari svoj posao napravili, izvezli ono što su izvezli, a obični poljoprivrednik, koji se izvozom pokušavao spasiti od posljedica suše, ostao bi kratkih rukava.
- Poljoprivrednici kojima je nešto ostalo od tog jadnog kukuruza, a u Baranji ih ima dosta, ne bi ga mogli plasirati na inozemno tržište i djelomično se spasiti - tvrdi, pitajući se zašto se sve slama na leđima proizvođača, najviše slavonsko-baranjskog ratara, kojemu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda. Kaže kako bi bili osuđeni kukuruz prodavati za približno 1,3 kune, a imaju prigodu dobiti znatno više.
- Trgovačka društva od nas bi kukuruz otkupljivala za bagatelu, a kada Vlada ukine carinsku zaštitu, isti taj kukuruz plasirali bi u inozemstvo za dvije i više kuna - naglašava, dodajući da pojedinci imaju već dogovoren plasman, u Austriju primjerice, ali bi kupci, nakon eventualnog uvođenja izvoznih carina, od potpisivanja ugovora redom odustajali.

Ponovno se vraća na priču o robnim zalihama.

- Sve je očitije da Hrvatska nema robnih zaliha. Da ih ima, država bi mogla intervenirati i pomoći stočarima. Ovako, što drugo misliti? Opet ponavljam, htio bih da mi robne zalihe netko pokaže - naglašava Pranjić.

Autor: Ivica Getto