Pretraga tekstova
Unatoč problemima u Hrvatskoj neće biti nestašice hrane
U proizvodnji hrane izuzetno je teška situacija i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i zbog nedostatnih financijskih sredstava, ali neće doći do nestašice hrane u Hrvatskoj, istaknuto je, uz ostalo, na jučerašnjem sastanku poljoprivrednih proizvođača s predstavnicima HGK-Županijske komore Osijek, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Osječko-baranjske županije.
Proljetna sjetva ove godine na poljima Osječko-baranjske županije planira se obaviti na 126.000 hektara, što je nešto manje nego u prošlogodišnjoj proljetnoj sjetvi kada je zasijano 130.000 hektara.
S obzirom na uvjete koji vladaju na tržištu i vremenske neprilike uzrokovane velikim padalinama doći će do promjene plana proljetne sjetve, istaknuo je Ernest Nad, voditelj Odjela poljoprivrede i gospodarstva HGK- Županijske komore Osijek. Velik je problem, kazao je, što do početka travnja, dakle u optimalnim agro rokovima, nisu posijane površine jarim kulturama (ječam, zob, stočni grašak) i posebno šećerna repa te se očekuje veća sjetva kukuruza, suncokreta i soje, čiji agro rokovi dosežu i do polovice svibnja.
Zabrinjavaju i povećani troškovi poljoprivredne proizvodnje, cijene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava, upozorio je Nad. No, bez obzira na sve probleme u Hrvatskoj se ne očekuje nestašica hrane, rekao je.
Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak napomenuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede u ožujku poljoprivrednicima isplatilo 50 posto poticaja, ostatak da se očekuje do kraja lipnja, no zabrinjava činjenica da je značajan broj poljoprivrednih proizvođača blokiran zbog poreznog duga.
Kod većine banaka smanjen je plasman kredita, osobito za poljoprivrednu proizvodnju, te su zbog uskraćivanja kreditnih sredstava mnogi poljoprivredni proizvođači prisiljeni uzimati repromaterijal od organizatora proizvodnje po nepovoljnim uvjetima. Zbog visokih cijena mineralnih gnojiva moglo bi doći do smanjenja gnojidbe, što će se odraziti na smanjenje uroda, upozorio je Kraljičak.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner istaknula je kako je prvi dio poticaja isplaćen prema dogovoru, a da će isto tako biti isplaćen i drugi dio poticaja, pa možda i nešto ranije od dogovorenog termina. Na koji način će se obaviti isplata još se ne zna, premda su provedene ankete koje su pokazale da 80 posto proizvođača ne želi isplatu u vaučerima, rekla je.
Na upit kakva je situacija vezano za aflatoksin, jer dio seljaka ističe kako im više nitko ne odvozi mlijeko koje se treba spaljivati zbog aflatoksina, Gantner je rekla kako je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo plaćanje odvoženja za prvi mjesec, a ostalu odvožnju da će snositi sami proizvođači.
Na skupu su bili nazočni i predstavnici prerađivačke industrije, poljoprivrednih poduzeća i zadruga, proizvođači reprodukcijskog materijala i zaštitnih sredstava, poslovnih banaka, porezne uprave i drugi.
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Poljoprivredna proizvodnja Proizvodnja hrane Sjetva Poticaji Ernest Nad Vesna Gantner
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.