Program održivog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja u javnom savjetovanju

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u javno je savjetovanje pustilo Nacrt prijedloga Programa održivog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja.

Kako objašnjavaju, pristupili su izradi studije i analize ekonomskih, socijalnih, fiskalnih i drugih obilježja tog područja kao podloge koje predstavljaju nužni preduvjet za izradu Programa. Njime su definirane ključne mjere i aktivnosti koje su usmjerene na ispunjavanje ciljeva predviđenih Programom za razdoblje 2021.- 2024.

Između ostalog, navodi se da je provedena analiza dugoročnih demografskih, ekonomskih i fiskalnih kretanja na PP Republike Hrvatske, temeljem podataka za razdoblje od 2001. do 2019. godine, ukazala je na sljedeće:

Kretanje stanovništva, kako s aspekta njegove brojnosti, tako i strukturnih obilježja izrazito je negativno: dinamika smanjenja broja na prostoru potpomognutih područja u odnosu na nacionalnu razinu je brža, neovisno da li se promatra između dva popisna razdoblja (2001. – 2011.) ili od 2011. do 2019. godine. Posljedica toga je i zabrinjavajuće pražnjenje lokalnih samouprava sa statusom potpomognutih područja, što ih čini posebno osjetljivim s aspekta razvojnih kapaciteta i budućih ekonomskih, socijalnih i društvenih promjena.

Struktura stanovništva s obzirom na dob se pogoršava, što potvrđuju pokazatelji dobne strukture, te indeks starenja. Zbog toga se smanjuje radno aktivni kontingent te ova područja bilježe daljnje zaostajanje i gubitak razvojnih kompetencija, kako unutar regionalnih, odnosno županijskih područja, tako i u odnosu na nacionalni, a posebice međunarodni, usporedivi  prostor;

Iako broj zaposlenih u razdoblju od 2015. do 2019. godine raste, dugoročno gledano, zaposlenost se (2008. – 2019.) smanjivala i nije dostigla  razinu iz 2008. godine. Važno je istaknuti da se pad broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju dominantno odnosi na JLS sa statusom potpomognutih područja, na čije područje se odnosi oko 80 posto od ukupnog smanjenja zaposlenosti;

Jači kumulativni utjecaj gospodarske krize na potpomognuta područja može se sagledati i kroz kretanje ostvarenog apsolutnog i relativnog dohotka po stanovniku, kao i proračunskih prihoda. Iako dugoročno raste vrijednost ovih pokazatelja, i dalje postoji veliki gap u kupovnoj moći stanovništva (dohodak/pc), kao i financijskim kapacitetima nužnim za dostizanje i održavanje  odgovarajućeg standarda javnih usluga (proračunski prihodi/pc) na PP u odnosu na nacionalni prosjek;

Također, analiza je pokazala značajnu ovisnost demografskih kretanja o stopi zaposlenosti odnosno nezaposlenosti što znači da dosadašnje mjere ekonomske, fiskalne pa i politike regionalnog razvoja nisu davale zadovoljavajuće rezultate; unatoč značajnijim povoljnim pomacima te bržem rastu zaposlenosti te dohotka u lokalnim samoupravama sa statusom PP od 2015. godine, dugoročna nepovoljna demografska kretanja ne mijenjaju se. 

Nacrt Programa možete pročitati ovdje. 

Savjetovanje je otvoreno do: 4.11.2021.