Prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod proizvođačke cijene je nepoštena trgovačka praksa

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je 9. travnja tematsku sjednicu posvećenu rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Na sjednici su uz predstavnike hrvatskih institucija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, gospodarstva, Državnog inspektorata te Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, sudjelovali i stručnjaci iz Španjolske i Rumunjske, zemalja koje već imaju razvijene mehanizme u borbi protiv ovakvih pojava.

Nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima

Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je da bi prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod proizvođačke cijene trebala biti prepoznata kao nepoštena trgovačka praksa.

Upozorila je kako takvi proizvodi najčešće dolaze iz inozemstva, predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima, a često su i sumnjive kvalitete.

"Ako trgovci odbijaju uvrstiti proizvode s oznakama kvalitete u svoju ponudu zbog sezonalnosti ili količina, ili ih nude ispod realne cijene, to mora biti jasno zakonski definirano kao nepošteno postupanje“, poručila je Petir.

Španjolska i Rumunjska već su implementirale mehanizme zaštite proizvođača. María Fernández Sanz iz španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane objasnila je kako njihova regulativa zabranjuje da bilo koji sudionik u lancu opskrbe plaća nižu cijenu od one koju je prethodni dionik naplatio.

"Nadzori su se najviše provodili u sektoru mlijeka, meda, voća i povrća, a najčešći izazovi su zaštita poslovnih tajni i pristup podacima“, dodala je.

Cosmin Belacurencu iz rumunjskog Vijeća za tržišno natjecanje pojasnio je da njihov zakon uključuje mehanizam mirenja kod prijava, ali da proizvođači i dalje zaziru od prijavljivanja nepravilnosti zbog straha od gubitka ugovora.

Uskoro studija koja će analizirati prakse određivanja cijena u EU

Zastupnik Mate Vukušić također je upozorio na visoke trgovačke marže, posebno na domaće proizvode, te pozvao institucije da djeluju odlučnije. Dodao je kako je potrebno iskoristiti postojeće kapacitete tijela poput AZTN-a i DIRH-a bez povećanja birokracije.

Poseban naglasak stavljen je i na potrebu jačeg pozicioniranja domaćih proizvoda s oznakama kvalitete, kao i na probleme uvoza mlijeka po cijenama od 0,62 do 0,64 centa, zlouporabe akcijskih rabata, te nedovoljno reguliran povrat proizvoda.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak najavio je studiju koja će analizirati prakse određivanja cijena u EU te utjecaj buduće izmjene europske Direktive.