Prijelazna godina za ruralnu Hrvatsku

Ministarstvo poljoprivrede je u završnoj fazi izrade Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020. Trenutno se provodi evaluacija programa od strane neovisnog procjenitelja, što smo u obvezi učiniti prije slanja Programa na odobrenje. Nakon što dobijemo preporuke neovisnog procjenitelja na nacrt Programa, slijedi njegova finalna dorada i slanje na usvajanje Vladi Republike Hrvatske, a potom i na odobrenje Europskoj komisiji. Od Nade Trgovčević Letica, iz Ministarstva poljoprivrede, saznajemo kako trebamo voditi računa o tome da stručne službe u Bruxellesu, osim našeg, imaju zadatak detaljno pregledati i Programe ruralnog razvoja ostalih 27 zemalja članica pa je za očekivati odobrenje našeg Programa u razdoblju od šest do devet mjeseci nakon njegove predaje.

Međutim, da bismo Program mogli smatrati u potpunosti dovršenim te ga uputiti na usvajanje Vladi RH, potrebno je da sama Europska komisija donese konačnu inačicu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for Rural development - EAFRD). Ova Uredba doživljava česte izmjene, a prema informacijama koje zaprimamo iz EK, Uredba bi trebala biti usvojena do kraja ove godine.

Ukupno ćemo u razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju imati 2 milijarde i 900 milijuna eura za provedbu Programa ruralnog razvoja, odnosno iz EU proračuna Republici Hrvatskoj se godišnje doznačuje iznos od 332.167.500 milijuna eura, čemu treba pridodati i 25% doprinosa Republike Hrvatske. Zbrajajući ove iznose, dolazimo do spomenutih 2.9 milijardi eura u razdoblju 2014. - 2020.

Republika Hrvatska je tijekom pregovaračkog procesa postigla suglasnost EK da se dio sredstava namijenjenih provedbi Programa ruralnog razvoja, u 2014., 2015. i 2016. godini, prebaci za financiranje potpora iz I stupa Zajedničke poljoprivredne politike. Iako smo tražili da se u I stup prebaci 25% sredstava, EK nam je odobrila prebacivanje 15%. Govorimo li konkretnije o iznosima, u svakoj od spomenutih godina, u I stup prebacujemo gotovo 50 milijuna eura, odnosno iznos od 150 milijuna eura tijekom 3 godine.

U skladu s već spomenutom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, zemlje članice EU imaju mogućnost birati između 28 predloženih mjera. Od toga je mjera iz članka 29. - Agrookoliš i klima obvezna i za njenu provedbu, kao i za provedbu ulaganja iz ostalih mjera, ali koja imaju utjecaja na očuvanje okoliša, treba biti utrošeno najmanje 30% sredstava programa.

Koje ćemo mjere provoditi?

Republika Hrvatska se odlučila za provedbu 19 mjera, koje su odabrane temeljem detaljnih analiza poljoprivrednog, šumarskog i prerađivačkog sektora. Ulogu u odabiru upravo ovih 19 mjera imala je i zainteresirana javnost, pojedinci, skupine proizvođača, kojima su mjere prezentirane u prvoj polovici ove godine, tijekom dva kruga javnog predstavljanja u svim županijama RH i Gradu Zagrebu. Odabrane mjere bi, prema provedenim analizama, trebale dovesti do maksimalnog povlačenja raspoloživih sredstava. Ukoliko se tijekom provedbe programa ukaže potreba za uvrštenjem još neke mjere u naš program, ne postoji prepreka da isto i učinimo. Naime, svaki se program, tako i onaj Republike Hrvatske, može mijenjati, dopunjavati, prilagođavati stvarnim i trenutnim potrebama.

Ako govorimo o konkretnim mjerama, odabir RH ide u smjeru prijenosa znanja i informacija, pružanja savjetodavnih usluga i obavljanja poslova na gospodarstvu, uključujući i šumarstvo, sudjelovanja u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom kvalitete, ulaganja u materijalnu imovinu, obnove poljoprivrednog potencijala uslijed prirodnih nepogoda, razvoja poljoprivrednih gospodarstava i poduzetništva te obnove sela. Tu su i ulagaja kojima se poboljšava ekološka vrijednost šumskih ekosustava, proizvoda i industrije, a ide se u smjeru ekološke poljoprivrede i jačanja suradnje s prehrambenim lancem.

Zašto ne IPARD?

Raspoloživa sredstva IPARD programa su većim dijelom ugovorena tako da nema financijskih mogućnosti za produžetak njegove provedbe, iako je pristupnim ugovorom između RH i EU bilo definirano kako se RH ostavlja mogućnost raspisivanja natječaja IPARD programa sve do trenutka raspisivanja natječaja za mjere novog Programa ruralnog razvoja. Međutim, hrvatski poljoprivrednici, ali i stanovnici ruralnih područja RH, neće ostati zakinuti za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju tijekom sljedeće godine. Naime, i sama Europa 2014. godinu naziva prijelaznom godinom, ako govorimo o reformi ZPP. Naime, što zbog kašnjenja u donošenju Uredbe kojom se definiraju programi ruralnog razvoja zemalja članica, što zbog vremena potrebnog za usvajanje svih programa, zemljama članicama je ostavljena mogućnost da tijekom 2014. godine raspisuju natječaje po programima iz financijskog razdoblja 2007. - 2013.

Međutim, budući RH u navedenom razdoblju nije bila punopravna članica, već je provodila mjere IPARD programa, mi tu mogućnost u 2014. nemamo. Naime, neprihvatljivo je bilo pristati na provedbu programa koji će imati brojna ograničenja kakva je imao IPARD program. Iz tog smo razloga s EK, još u travnju ove godine ispregovarali mogućnost raspisivanja natječaja za određene mjere novog PRR za razdoblje 2014. - 2020., prije njegova formalnog odobrenja.

Tako se već od sljedeće godine očekuje raspisivanje natječaja za mjere koje su orijentirane većinom na razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i proizvoda. S raspisivanjem natječaja za spomenute, odabrane mjere, planiramo krenuti u proljeće 2014. godine, dok će provedba cjelokupnog Programa ruralnog razvoja krenuti, najvjerojatnije, od početka 2015. godine.

Foto: freepik.com