Polovina afričkog uvoza pšenice dolazi iz Ukrajine i Rusije, koja je također veliki izvoznik gnojiva. David Beasley, izvršni direktor WFP-a upozorava na politički haos i neviđenu migracijsku krizu
Južne oblasti Ukrajine, Odeška i Mikolajivska prve su započele kampanju proljetne sjetve, izvijestilo je tamošnje Ministarstvo agrarne politike i hrane ove sedmice.
"Do 22. marta zasijano je 30 hiljada ha jarog ječma od planiranih 750 hiljada ha. Poljoprivrednici Mikolajivske oblasti nastavljaju s primjenom gnojiva za ozime usjeve. Počeli su sijati i grašak", poručili su. Ondje ratri imaju 70 posto potrebnih količina sjemena, a u Odeškoj 80 posto sjemena, 62 posto sredstava za zaštitu bilja i 46 posto potrebnog goriva.
Za sada se poslovi provode na dva posto teritorija Ukrajine, jer je vrijeme postalo povoljnije, piše apk-inform. Ratari su prilično dobro pripremljeni za terenske radove, rekao je zamjenik ministra poljoprivredne politike i hrane Ukrajine Taras Vysotsky dodavši da su spremni i oni širom zemlje čiji teritorij nije zahvaćen ratom.
"Ukrajina ima oko 30 miliona ha obradivih površina. Dio njih je miniran. Međutim, ovo područje nije kritično za kampanju sjetve i osiguravanje prehrambene sigurnosti Ukrajine i zemalja ovisnih o uvozu", zaključio je.
Iako ove vijesti djeluju optimistično, izjava ministra agrarne politike i hrane, Romana Leshchenka za reuters nije ni malo utješna. Naime, kaže kako bi se površina pod sjetvom proljetnih usjeva u toj zemlji mogla više nego prepoloviti, s prošlogodišnjih 15 na oko sedam miliona hektara. Primjerice, očekuje do 3,3 mil. ha kukuruza u odnosnu na 5,4 mil. ha u 2021.
Ministarstvo je pozvalo ratare da siju više jare pšenice, ječma, heljde, zobi i prosa. Nije dao prognozu za ove kulture, ali je rekao da bi pretjerano suho vrijeme moglo utjecati na sjetvu.
Kada je riječ o ozimoj pšenici, nje je posijano na 6,5 miliona hektara, ali je moguće da će požnjeveno biti tek s oko 4 mil. ha zbog rata koji se odvija u mnogim ukrajinskim regijama.
Očekuju se i upola manje površine pod suncokretom, po čijoj je proizvodnji Ukrajina najveća u svijetu, prenosi farmpolicynews. Isto je i s drugim uljaricama pod kojima bi moglo biti zasijano oko 3,5 do 4 miliona hektara, što je pad u odnosu na 6,8 miliona prošle godine.
Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u utorak talijanskom parlamentu da bi ruski napad na Ukrajinu mogao izazvati glad u zemljama širom svijeta. Kako smo pisali, iz te je zemlje trenutno zaustavljen izvoz žitarica, što znači da će se svijet, ako se rat nastavi, suočiti s nedostatkom od 6 miliona tona ukrajinske pšenice i 15 miliona tona kukuruza. Budući da je obustavljen i izvoz iz Rusije, iz nje neće biti isporučeno oko 8 miliona tona žitarica.
Na ozbiljnu nestašicu i glad upozorava i David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) koji je za Politico izjavio kako će ova situacija gurnuti najsiromašnije i glađu najopustošenije regije u politički haos te stvoriti neviđenu migracijsku krizu.
Polovina afričkog uvoza pšenice dolazi iz Ukrajine i Rusije, koja je također veliki izvoznik gnojiva. Što se tiče Ukrajine, njen izvoz je zaustavljen, a njena sposobnost da ove godine nastavi uzgoj hrane visi o koncu. Prijelomna tačka će doći na jesen, rekao je Beasley, kada će se vjerojatno osjetiti puni utjecaj prekida rata.
"Ako mislite da sada imamo pakao na zemlji, samo se pripremite", upozorio je. "Ako ne budemo brinuli o sjevernoj Africi, sjeverna Afrika će doći u Evropu. Ako ne budemo brinuli o Bliskom istoku, Bliski istok će doći u Evropu."
Istaknuo je da WFP ima manjak od 8 milijardi dolara zbog inflacije uzrokovane pandemijom Covida, klimatskim šokovima i neriješenim ratovima. Ova organizacija koja je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2020. ovisi o donacijama vlada i privatnih donatora. Beasley smatra kako se one trebaju povećati da bi se sačuvao mir u svijetu, a zbog čega je u hitnoj misiji prikupljanja sredstava u Bruxellesu, gdje je u utorak razgovarao s dvojicom povjerenika EU.
Ako se kriza s hranom izmakne kontroli i svijet se suoči s kritičnim nedostatkom snabdijevanja, bogati Zapad neće biti pošteđen političkih nemira, zaključuje Eddy Wax, novinar portala Politico.
Tagovi
Autorica