Pretraga tekstova
FAO i OECD prognoziraju sporiji rast poljoprivredne proizvodnje u narednom desetljeću
Rast poljoprivredne proizvodnje u svijetu usporit će u narednom desetljeću zbog ograničenih površina i resursa, procijenili su danas agencija Ujedinjenih naroda za hranu i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
U razdoblju od 2013. do 2022. proizvodnja će porasti 1,5 posto, u odnosu na 2,1 posto koliko je porasla od 2003. do 2012., prognoziraju FAO i OECD u pomno praćenim srednjoročnim prognozama.
Kao razlog usporavanja navode ograničeno širenje poljoprivrednih površina, više troškove proizvodnje, pojačana ograničenja resursa i pritiske na okoliš.
Ponuda bi ipak trebala držati korak s potražnjom, ističu.
Cijene ratarskih i stočarskih proizvoda trebale bi se u srednjoročnom razdoblju zadržati iznad dugoročnog prosjeka zbog paralelne sporije proizvodnje i jače potražnje, uključujući i onu za biogorivima, ističu.
Poljoprivreda se inače u posljednje vrijeme sve više okreće tržištu dok je dosada glavnu ulogu u tom važnom sektoru igrala politika, konstatiraju, zaključujući da takav trend donosi zemljama u razvoju "važne prilike za ulaganja i ekonomsku korist".
Upozoravaju ipak da pad proizvodnje, značajna kolebanja cijena i poremećaji u trgovini i dalje predstavljaju prijetnju za pouzdanu opskrbu hranom.
"Sve dok su zalihe hrane u velikim zemljama proizvođačima i potrošačima niske, prijeti pojačani rizik značajnih kolebanja cijena. Tako bi u uvjetima niskih zaliha suša kakvoj smo svjedočili u 2012. mogla podići cijene hrane u svijetu za 10 do 40 posto", upozoravaju.
Prvi je puta u posebnom fokusu izvješća Kina kao snažan faktor utjecaja na svjetska tržišta, s obzirom na velik broj stanovnika, koji čine čak petinu svjetske populacije, te na snažan rast dohotka i naglo širenje poljoprivrednog i sektora proizvodnje hrane.
FAO i OECD procjenjuju da će Kina i dalje sama pokrivati svoje potrebe za najvažnijim prehrambenim proizvodima. Ipak, kineska bi proizvodnja u narednih 10 godina trebala usporiti zbog ograničenja poljoprivrednih površina, vode i ruralne radne snage.
Očekuju da će potrošnja u toj mnogoljudnoj zemlji rasti brže od proizvodnje, i to za 0,3 posto godišnje, signalizirajući daljnje, doduše tek umjereno otvaranje kineskog poljoprivrednog sektora za inozemna ulaganja.
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Poljoprivredna proizvodnja Cijena hrane Suša Prehrambeni proizvodi Zalihe hrane
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.