Proizvođači će prema novim mjerama moći koristiti ugar za uzgoj dodatnih usjeva svih vrsta, a uspostavit će se i privremeni okvir državne pomoći kako bi i nacionalne vlade pružile vlastitu podršku.
Europska Komisija je danas predstavila niz kratkoročnih i srednjoročnih akcija za poboljšanje globalne prehrambene sigurnosti kao i podršku poljoprivrednicima i potrošačima u Europskoj uniji zbog sve većeg rasta cijena hrane i inputa, kao što su energija i gnojiva.
Očekuje se da rat u Ukrajini, bar kratkoročno, neće utjecati na prehrambenu sigurnosti u EU, ali će doprinijeti poskupljenju kako u Europi tako i u svijetu. Najviše će trpjeti stanovništvo s nižim primanjima. Bruxelles želi ovakvu situaciju sanirati naglašavajući potrebu da poljoprivreda i lanci opskrbe u EU postanu otporniji i održiviji, u skladu sa strategijom Od polja do stola.
Najavljen je paket mjera koji uključuju pomoć europskim proizvođačima, ali i osiguranje sredstava za najugroženije stanovništvo.
EK se obvezala osigurati sve da EU kao izvoznik i najveći proizvođač poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, doprinosi globalnoj prehrambenoj sigurnosti, posebno u Ukrajini, Sjevernoj Africi i Bliskom istoku, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz žitarica, ali i u Aziji i podsaharskoj Africi.
Dostupnost hrane trenutno nije u pitanju u EU, budući da je kontinent uglavnom samodovoljan za mnoge poljoprivredne proizvode. Problem se javlja kod osiguranja dovoljnih količina stočne hrane što zajedno s ostalim troškovima čija se cijena povećala pokazuje ranjivost i rizik od povećanja cijena.
"Sukob u Ukrajini je stvorio mnoštvo problema. Vrijeme je da Europa pokaže solidarnost i pomogne Ukrajini, njenom narodu i poljoprivrednicima, kao i ranjivim zemljama uvoznicama širom svijeta, koje se suočavaju s povećanjem cijena i potencijalnim nestašicama", rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije. Dodao je da treba razmatrati pitanja pristupačnosti prehrambenih namirnica i poduzeti korake kako bi poljoprivredu i lance opskrbe hranom učinili otpornijim i održivijim za suočavanje s budućim krizama.
Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu je rekao da je EU 'poljoprivredna supersila'. "Pomoći ćemo da naši poljoprivredni proizvođači imaju punu podršku Komisije kako bi zadovoljili svjetske potrebe za hranom. To ćemo učiniti dok radimo na tome da naši lanci opskrbe budu održiviji i otporniji na buduće šokove."
Komisija podržava Ukrajinu u razvoju i implementaciji kratkoročne i srednjoročne strategije prehrambene sigurnosti kako bi se omogućilo da inputi stignu do farmi gdje god se to može izvesti te da se održavaju transportni i skladišni kapaciteti kako bi se omogućilo Ukrajini da prehrani svoje građane i da na kraju povrati svoja izvozna tržišta.
Predložen je program hitne podrške Ukrajini od 330 milijuna eura koji će pomoći da se osigura pristup osnovnim dobrima i uslugama, kao i zaštita stanovništva.
EU je pojačala humanitarnu pomoć regijama i grupama stanovništva koje su najviše pogođene. Nastavit će se snažno zalagati za izbjegavanje izvoznih ograničenja i zabrana izvoza hrane kako bi se ojačala globalna sigurnost.
Kako bi poboljšale pristupačnost hrane, države članice mogu primijeniti snižene stope poreza na dodanu vrijednost i potaknuti ekonomske operatere da obuzdaju maloprodajne cijene. Državama članicama je na raspolaganju pomoć iz fondova EU, kao što je Fond za europsku pomoć najugroženijima (FEAD).
Slaba točka europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora je targetirana i to je ovisnost o uvoznim proizvodima. Prvenstveno se misli na stočnu hranu, a zatim na gnojiva i gorivo. To predstavlja izazove na nivou proizvodnje i uzrokovat će porast cijena navodi se u izvještaju koji je danas usvojila Europska komisija.
U nastojanju da ublaži trenutno stanje, EK predlaže podrške poljoprivrednicima što uključuje paket od 500 milijuna eura, kao i povećanje postotaka direktnih plaćanja koja se mogu unaprijediti do 16. listopada naredne godine i pomoći određenim sektorima, najviše tržištu svinjskog mesa s obzirom na tešku situaciju u tom sektoru.
Proizvođači će prema novim mjerama moći koristiti ugar za uzgoj dodatnih usjeva svih vrsta, a uspostavit će se i privremeni okvir državne pomoći kako bi i nacionalne vlade pružile vlastitu podršku, posebno poljoprivrednicima, proizvođačima gnojiva i sektoru ribarstva.
Uspostavljen je novi Europski mehanizam za spremnost i odgovor na krizu prehrambenu sigurnost (EFSCM), koji okuplja europske i nacionalne administracije i privatne aktere duž cijelog lanca opskrbe koji će izvršiti mapiranje rizika i ranjivosti lanca opskrbe u EU, nakon čega će predložiti preporuke i odgovarajuće mjere ublažavanja.
Komisija će osigurati da ukupna produktivnost poljoprivrede EU ne bude potkopana. To znači veću upotrebu inovacija kako bi se doprinijelo održivom povećanju prinosa, kao što su precizna poljoprivreda, nove genomske tehnike, poboljšano upravljanje hranjivim tvarima, integrirano upravljanje štetočinama, biološke alternative kemijskim pesticidima.
Horizon Europe će ulagati u istraživanje i inovacije kako bi zamijenili upotrebu sintetičkih gnojiva. Veća efikasnost u korištenju dušika, prelazak na zeleni dušik za gnojiva i valorizacija biomase su među prijedlozima.
Komisija je pozvala države članice da u tom smislu koriste sve dostupne instrumente u svojim strateškim nacionalnim planovima za period 2023-2027, a što se odnosi na korištenje alata za upravljanje rizikom, razvoj precizne poljoprivrede ili povezane podrške za povećanje proteinskih usjeva.
Tagovi
Autorica
Marta Radić
prije 3 godine
Danas je agrar biznis , samo pitanje za koga?? Najbolje prolaze trgovci strojeva i opreme , pa onda bankari , pa onda trgovci repromatrijala , razliku uzmu otkupljivači , a šta ostane seljaku na to država uzme svoj porez i kad zbrojiš i oduzmeš , ostaje za preživjeti ili u mnogim slučajevima ni to. Svi se namire u lancu , a seljaku grbava leđa ..
Đuro Japaric
prije 3 godine
Većinu prihoda od poljoprivrede uzimaju trgovci i vlasti RH - putem zakupa državne zemlje , PDV koje plaćamo od prihoda poljoprivrednih proizvoda ! A UGAR , neka potiču zelenu gnojidbu putem sjetve MEDONOSNIH biljaka !
asd gfd
prije 3 godine
U danasnje vrijeme je svaka pomoc dobro dosla, a dobro dosla je jer su nas na nju naucili. Moji baka i deda i sa mamine i tatine strane su u svoje doba od poljoprivrede za svog radnog vijeka napravili nove kuce, stale i garaze, kupili traktore i pratecu mehanizaciju, a nije bilo niti poticaja ni raznih mjera ruralnog razvoja. Ne da nije bilo poticaja nego se placao porez na zemlju. Danas uz sve moguce poticaje i ostalo ja stvarno sumnjam da mogu ostvariti pola onog sto su moju bake i djedovi ostvarili, a radim od jutra do sutra