Pretraga tekstova
Hrvatska ispravlja krivi europski krastavac
Godinama su kritičari Europske unije samo trebali spomenuti »pravilo o zakrivljenim krastavcima« da izazovu podsmjeh šire javnosti prema nefleksibilnim, birokratskim pravilima koja već desetljećima izlaze iz briselskih radionica. Europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel tome je ovoga ljeta stala na kraj: od 1. srpnja zakrivljeni krastavci, mrkva neobičnog oblika i nepravilni patlidžani opet su dobrodošli na police europskih trgovina. U Hrvatskoj još uvijek nisu.
U postupku usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, Hrvatska je prošle godine donijela pravilnike koji su sasvim odgovarali propisanim (birokatskim) europskim standardima o kakvoći povrća i voća. Prema planu usklađivanja zakonodavstva za prošlu godinu, Pravilnik o kakvoći povrća prilagođen je, među ostalim, i Uredbi Komisije od 15. lipnja 1988. kojom se utvrđuju norme kakvoće za krastavce. U želji da se riješi nepotrebnih birokratskih pravila i prestane odbacivati dobre proizvode samo zato što im je oblik pogrešan, Bruxelles je i tu uredbu od ovoga ljeta opozvao. U Hrvatskoj će, pak, pravila (i) o krastavcima biti promijenjena tek krajem ove godine.
Usporedbom dvaju dokumenata, hrvatskog pravilnika i europske (opozvane) uredbe, vidljivo je da su u Hrvatskoj još uvijek na snazi standardi koji, s pravom, nailaze na podsmijeh: tako krastavci ekstra klase moraju biti »dobro razvijeni«, »dobro oblikovani i skoro ravni (maksimalna zakrivljenost luka je 10 mm na 10 cm dužine krastavca«, »tipične boje za pripadajuću sortu«, »bez nedostataka, uključujući sve deformacije, a naročito one uzrokovane neravnomjernim stvaranjem sjemena«. To su odredbe iz hrvatskog pravilnika koje su identične onima iz ukinute europske uredbe.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ipak najavljuju promjene do kraja ove godine. Na naš upit ističu da će pravilnici o kakvoći povrća te voća, doneseni prošle godine, vrijediti »do stupanja na snagu Pravilnika o tržnom redu za voće i povrće kojim će se regulirati tržni standardi za voće i povrće« u skladu s novim europskim regulama. Prema tvrdnjama Ministarstva, na pravilniku se upravo radi, a bit će objavljen nakon što na snagu stupi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednim proizvodima. »Do kraja 2009. trebala bi biti objavljena oba ova propisa«, ističu u Ministarstvu.
Iako smo se pozabavili samo krastavcima, za očekivati je da će se pravila promijeniti i u pogledu još niza vrsta voća i povrća. Sama Europska unija odbacila je pravila o minimalnoj veličini i obliku za 26 vrsta voća i povrća, od marelica, patlidžana, trešanja i češnjaka, preko mrkve, cvjetače i celera, do graška, špinata i lubenica. Istovremeno su zadržani standardi za deset proizvoda, poput jabuka, jagoda i rajčica, ali se i oni mogu prodavati unatoč »pogrešnom« obliku i veličini, ako su na njima oznake koje ih razlikuju od voća i povrća propisane kakvoće.
Autor: Irena FRLAN
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx