• EU fondovi
  • 19.08.2013.

Povrat 180 milijuna € iz poljoprivrednih fondova

Više od polovice zemalja Europske unije, uključujući Veliku Britaniju i Poljsku, morat će vratiti milijune € pomoći za poljoprivrednike jer nisu poštovani propisi.

  • 461
  • 45
  • 0

Europska komisija vodi brigu da države članice pravilno koriste sredstva koja im se dodjeljuju kroz razne fondove. Provodi prosječno 100 nadzora godišnje u svrhu kontrole i pravovremenog uočavanja nedostataka. Države članice (nacionalne agencije za plaćanje) su odgovorne za isplatu i kontrolu korištenja sredstava iz poljoprivrednih fondova. Samo sredstva koja se koriste u sklopu CAP-a* čine gotovo trećinu ukupnih rashoda Unije. Dana 13.08.2013. Europska komisija zatražila je povrat od 180 milijuna € isplaćenih u sklopu CAP izdataka.

Velika Britanija treba vratiti oko 40 milijuna € zbog nepravilnosti u zemljišnim evidencijama, kao i dodatnih 18 milijuna € zbog nepravilnosti u raspodjeli sredstava. Poljska mora vratiti 39 milijuna €, a Danska 11 milijuna €

Ova sredstva vraćaju se u EU proračun zbog nepoštivanja pravila EU, te nedovoljne kontrole cijele procedure trošenja. Države članice, njih 15 duguju sredstva zbog raznih prekršaja koji se uglavnom odnose na izostanak veze između isplaćene pomoći, stvarnih poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnje. Zemlje koje trebaju vratiti sredstva su Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Poljska, Slovenija, Finska i Velika Britanija.

  • 40.4 milijuna € treba vratiti Velika Britanija zbog problema s evidencijom korištenja poljoprivrednog zemljišta LPIS-GIS (naš ARKOD), te sredstava za Škotsku,
  • dodatnih 18.6 milijuna € obavezna je vratiti Velika Britanija zbog nepravilnosti prilikom raspodjele sredstava,
  • 39.2 milijuna € mora vratiti Poljska zbog problema s evidencijom korištenja poljoprivrednog zemljišta LPIS-GIS (naš ARKOD), administrativnih među-kontrola, isplata, prijava za dozvole, retroaktivnih povrata i kašnjenja terenskih nadzora,
  • 11.5 milijuna € treba vratiti Danska zbog utvrđenih nedostataka u evidenciji korištenja poljoprivrednog zemljišta LPIS-GIS ( naš ARKOD), i neadekvatnih terenskih nadzora,
  • 8.09 milijuna € treba vratiti Slovenija za Regionalna plaćanja zbog uočenih nedostataka zemljišne evidencije LPIS kao što su nerazumljiva evidencija isplata, netočni izračun za isplate, i nepravovremene isplate.

Najveći broj nepravilnosti općenito je zabilježen u sektoru Regionalnih plaćanja i to 133.307 milijuna €.

EU svojom politikom potiče poljoprivrednu proizvodnju, ruralni razvoj i turizam, promovira tradicionalne ruralne obrte i kvalitetne autohtone proizvode, te se istovremeno brine za očuvanje okoliša. Hrvatska kao punopravna članica EU ima pravo koristiti sve navedene vrste potpora.

Nakon pristupanja EU prisutna je bojazan među poljoprivrednicima, a vezano za boljitak hrvatske poljoprivrede. Primjeri, ostalih članica pokazuju različita iskustva. Nekima je otvaranje tržišta dalo potrebni vjetar u leđa da se vinu u vode međunarodne trgovine, dok su, što je vidljivo iz ovog članka, neke države zaradile penale te moraju vraćati sredstva u fondove. Kako će se u novim EU pravilima snaći naši poljoprivrednici, i naša Agencija za plaćanja u poljoprivredi treba tek vidjeti. No, bitno je da svi jako brzo prihvate nova pravila igre.

Što drugo reći, nego poželjeti nam svima puno sreće i pameti.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)
(The Common Agricultural Policy, CAP)

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) (The Common Agricultural Policy,CAP) skup je mjera i programa subvencioniranja poljoprivrede u Europskoj uniji. Cilj te politike jest osiguranje razumnih cijena i prihvatljive kvalitete poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače, zadovoljavajućeg dohotka poljoprivrednika u EU i očuvanje ruralnog nasljeđa. ZPP je jedna od najvažnijih politika što ih EU provodi, te se na nju troši gotovo polovica proračuna Unije.


Tagovi

EU fondovi Potpore Poljoprivredne subvencije Isplate ZPP. CAP Zajednička poljoprivredna politika


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!” Vesnina neispunjena želja je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

6.1.1. Mjera za mlade poljoprivrednike sa kojom sam uz pomoć svoje obitelji podignula plastenike za... Pročitaj cijelu bilješku »