Postaje li pravo na čist i zdrav okoliš utopija?

Kroz nekoliko desetljeća radi dugotrajnih toplinskih valova radovi na otvorenom će biti nemogući, a ozakonit će se tužbe radi oboljenja uzrokovanih zagađenim zrakom, čulo se na konferenciji posvećenoj zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš u organizaciji Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

Znanstvenici, predstavnici HGSS-a, institucija i udruga civilnog društva sudjelovali su na panelima o učincima klimatskih promjena na ljudska prava te o gospodarenju otpadom i “crnim točkama” u okolišu, održanima 4. studenoga u zagrebačkom hotelu Zonar.

Četiri toplinska vala

"Četiri toplinska vala po desetak dana u 2024. godini, oluje koje bilježimo posljednjih godina, jasni su pokazatelji klimatskih promjena. Ono što Svjetska meteorološka organizacija radi, kao i mi, je razvoj Sustava upozorenja kako bi se na vrijeme reagiralo i zaštitio život“ rekao je Ivan Guttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dodajući kako nešto blaža 2025. godina u smislu ekstremnih pojava zapravo znači samo kratki predah.

Nikola Biliškov iz udruge Znanstvenici za klimu istaknuo je kako su klimatske promjene postale vidljive i u svakodnevnom životu, jer su pomaknuti uobičajeni sezonski obrasci. Naglasio je i kako je zabrinjavajuće što Europska komisija razmatra ublažavanje mjera zaštite okoliša u trenutku kada emisije stakleničkih plinova ponovno rastu.

I nedavno stradavanje trojice hrvatskih planinara u Sloveniji, vjerojatno je posljedica globalnog zatopljenja, spomenuo je izvršni voditelj HGSS-a Marko Rakovac. "Nije se moglo uopće predvidjeti lavinozno područje na tom dijelu i takvih je slučaja sve više. HGSS ima 25 stanica u Hrvatskoj i primjećujemo da je u nekim područjima veća potreba za intervencijama nego prije“ istaknuo je.

Branitelji ljudskih prava trebaju obranu

No, nisu samo klimatske promjene te koje mijenjaju okoliš i ugrožavaju živote, tu su i razni privatni interesi zbog kojih je važno postojanje branitelja ljudskih prava kroz razne nevladine udruge, ali i njihova zaštita. Iako bi kroz Aarhušku konvenciju pojedinci i udruge za zaštitu okoliša trebale biti zaštićene od sudskih progona i uznemiravanja, u stvarnosti su izložene dugotrajnim sudskim procesima, tzv. Slapp tužbama.

Cilj takvih tužbi je obeshrabriti aktiviste i usporiti njihovo djelovanje. "Dvoje kolega i ja smo već osam godina na sudu i to je vrlo iscrpljujuće financijski. No nije to ni najgore, suočavamo se i s natječajima koji nisu prilagođeni udrugama, pa se stalno održavaju natječaji za edukacije nas i građana, a zapravo ti treba novac za obranu od sudskih procesa“ zaključila je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.

Suradnja s ljudima na terenu i njihova zaštita, pa i u smislu besplatne pravne pomoći, važni su i Uredu pučke pravobraniteljice, ali i Odboru zaštite okoliša i prirode Hrvatskog sabora. Predsjednica Odbora Dušica Radojčić rekla je kako bi trebao postojati laki pristup učinkovitom pravosuđu u cilju, prije svega, sprječavanja gramzivosti pojedinaca.

"Nedavno smo upalili svijeće za 400 žrtava preminulih od posljedica udisanja azbesta. Svatko od nas ima u obitelji nekog tko je umro od mezotelioma, ili su radili u tvornici Salonit ili živjeli u blizini. Meni konkretno otac i djed“ ispričala je Mariana Grubić iz Građanske inicijative "Mjesto koje hoće živjeti“. Vranjic je još uvijek crna točka jer se nije napravila odgovarajuća sanacija i azbest još uvijek ugrožava stanovnike.

Ilegalna odlagališta otpada

Iz Ureda pučke pravobraniteljice istaknuto je kako u Hrvatskoj postoji čak osam crnih točaka koje ugrožavaju lokalno stanovništvo i prirodu, a tu su i brojna ilegalna odlagališta koja se ni reakcijom institucija, postavljanjem betonskih blokova i kamera, ne mogu spriječiti.

"Očito dok sankcije ne postanu puno veće pojedinci će biti vođeni logikom kako je bolje da ilegalno riješim i dobijem kaznu jednom nego da nađem rješenje za legalno zbrinjavanje otpada“ naglasila je Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice dodajući kako treba povećati i kapacitete samog Državnog inspektorata.

I premda je dobro znati da su građani sve osvješteniji i u stanju udružiti se i boriti za svoja prava, žalosno je što akcije i tužbe dolaze kad je šteta već napravljena. Novi zakon koji bi do 2030. trebao omogućiti naknadu za štete uzrokovane zagađenim zrakom tek je mali korak za one koji posljedice već osjećaju na vlastitom zdravlju.