Poražavajući podaci: Poljoprivredne mirovine niže su od najnižih u Hrvatskoj?!

Prosječna je poljoprivredna mirovina niža od prosječne najniže. Ova pomalo nezgrapna rečenica, nažalost, najbolje opisuje poražavajuće podatke o iznosima koje umirovljenici dobivaju u Hrvatskoj. 

Prema podacima koje je prikupio i obradio Milan Dalmacija, novinar portala mirovina.hr, nju je za lipanj ove godine dobilo 42.078 poljoprivrednika što je 1.960 manje nego godinu ranije. U prosjeku je iznosila 260,53 eura za 21 godinu, devet mjeseci i devet dana staža.

Starosna je tog mjeseca za poljoprivrednike iznosila 265,06 eura (44,16 eura više nego u lipnju prošle godine). Primilo ju je 36.197 umirovljenika (1.492 manje) za prosječnih 22 godine, pet mjeseci i 29 dana staža.

Otkriva i da je invalidsku mirovinu u prosječnom iznosu od 338,36 eura dobilo njih 1.319 i to za 18 godina, devet mjeseci i 10 dana staža u prosjeku.

"Obiteljsku su dobile 4.562 osobe. U prosjeku je iznosila 202,13 eura, a ostvarena je za prosječnih 16 godina, 10 mjeseci i 18 dana staža", opisuje autor članka navodeći i da je prosječna, da je tako nazovemo "normalna" mirovina iznosila 413,99 eura, što je čak 153,46 eura više od prosječne poljoprivredne. 

735 poljoprivrednika prima tek do 70 eura mirovine 

Nadalje, do 70 eura dobilo je 735 poljoprivrednika (73 manje nego u lipnju 2022.), u prosječnom iznosu od 45,22 eura ostvarene za 18 godina i 11 mjeseci staža. One iznad 1.070 eura primilo je tek njih 12 (dvostruko više nego u lipnju 2022.) u prosječnom iznosu od 1.287,72 eura (26,34 eura manje) za odrađenih i upisanih 34 godine, dva mjeseca i osam dana.

Napominje i da poljoprivrednici u Hrvatskoj dobivaju mirovinu samo ako su se tijekom cijelog svog života bavili poljoprivredom i šumarstvom te ako su upisani u Upisnik poljoprivrednika, odnosno OPG-a te šumoposjednika. Odnosno, za ostvarenje prava na nju nije bitna količina zemlje, već porezna davanja državi.

Ujedno, otkriva još jednu nedorečenost, sam Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nema definirane poljoprivredne mirovine kao takve. 

Kako komentira za Agroklub, teško mu je reći da su odraz stanja u domaćem agraru jer ne zna kakvo je stanje u ovom sektoru, ali svakako ne predstavljaju dovoljno vrednovanje truda i rada tih ljudi. 

"Prije svega jer se oni bave proizvodnjom hrane, a zatim i jer se radi o fizički teškom poslu, čiji ishod ne ovisi samo o trudu i naporu čovjeka, već i o faktorima, ponajprije biološkim i vremenskim, na koje se teško može utjecati i koji definiraju konačne rezultate, odnosno prinos ili urod", ističe Milan Dalmacija.  

Pojašnjava nam, statistika koju je iznio u svome članku, odnosi se na mirovine koje su isplaćivane iz bivšeg Fonda poljoprivrednika, koji više ne postoji i po sasvim drugačijim uvjetima nego danas. Čak su, ističe, i današnji kriteriji za ostvarivanje prava na nju diskutabilni jer podrazumijevaju da osoba mora biti upisana u Registar OPG-ova, Registar posjednika šume ili zemlje.

"Uz to, poljoprivrednici financiraju vlastite mirovine kroz plaćanje poreza na dohodak i dobit, što znači da za njih nema posebnih mirovinskih doprinosa kao za sve ostale", upozorava dodajući da to diskvalificira one koji se bave poljoprivredom uz vlastiti posao jer se njima obračunava samo temeljem radnog staža na poslu kojeg su radili. Ili, jednostavno nisu upisani pa ne mogu računati ni na kakav način na mirovinu ostvarenu temeljem rada u agraru, osim ako nemaju vlastitu tvrtku koja se time bavi. Doduše, kaže, oni mogu zatražiti mirovinsko osiguranje na vlastiti zahtjev.

Ima li političke volje za promijeniti ovo stanje?

Pitanje je, napominje, hoće li se zakonodavac, a to je u ovom slučaju Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, odlučiti za nekakve promjene u tom dijelu i kako će ih definirati u odnosu na upisnike koje regulira Ministarstvo poljoprivrede.

"Nažalost, za ljude obuhvaćene statistikom je već kasno, s obzirom na to da se izmjene zakona ne donose kako bi se retrogradno postigao neki učinak, osim u iznimnim slučajevima", ističe kolega i specijalizirani novinar.

Kakvo je vaše mišljenje o ovim poraznim podacima? Recite nam u komentarima ispod teksta. 

Njima se, kaže, mirovine povećavaju samo redovitim usklađivanjima dvaput godišnje, a s obzirom na to da je riječ o uglavnom malim iznosima, onda im niti usklađivanje ne osigurava neki znatniji rast.

"Može se intervenirati u dio koji se tiče uvjeta za mirovinsko osiguranje, ali pitanje je smatra li zakonodavac da je to nužno i ima li dovoljno političke volje", zaključuje Milan Dalmacija.