Poplavljeno tlo spremno za sjetvu?

Analiza poljoprivrednog tla na području posavskih općina Drenovci, Gunja i Vrbanja, poplavljenih u svibnju, pokazala je da vode nisu onečistile tlo te da je ono kemijski zdravo i iste kvalitete kao i prije prodora vode i poplava. Na području te tri općine od ukupno 18.923 hektara poljoprivrednih površina u nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela - ARKOD poplavljeno je bilo 7.854,12 hektara, odnosno 41,51 posto površina.

"Što se tiče kakvoće tla u smislu kemijskih analiza, poljoprivredno zemljište koje je bilo poplavljeno, spremno je za sjetvu", kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić, dodajući kako ono "spremno za sjetvu" ne treba shvatiti doslovno.

Naime, po njegovim riječima tek sada se otvaraju pravi problemi s obradom zemljišta koje je bilo pod vodom. "Sad imamo dva problema na terenu. Jedan su dijelovi gdje je došlo do prodora Save i gdje su nanesene velike količine pijeska, šljunka i mulja. Radi se o nekoliko hektara i taj dio se na neki način mora očistiti, sanirati i privesti k svrsi. Drugi problem su zemljišta koja su bila pod vodom i gdje nema nanosa, ali sada raste korov", navodi dodajući i kako je uslijed duge potopljenosti, tlo postalo zbijeno i rijetko koji poljoprivrednik posjeduje mehanizaciju kojom bi se takva tla mogla uzorati.

Trećina poplavljenih poljoprivrednih površina ostat će nezasijana?

Prema njegovim riječima, štete koje je poplava prouzročila poljoprivredi dijela Posavine koji je bio zahvaćen poplavom, iznose oko 50 milijuna kuna, ne računajući štete vezane uz stočarstvo.

"Osim, što bi štete trebalo što prje namiriti, pred poljoprivrednicima je i jesenska sjetva koja se, gledano s početka kolovoza čini još dalekom, ali brzo će proći ljeto i sjetva će doći, a bojim se, poznavajući inertnost dijela poljoprivrednih proizvođača kao i državnih institucija, da bi i trećina poljoprivrednih površina koje su u županjskoj Posavini bile poplavljene, na jesen mogla ostati nezasijana", navodi Matić pozivajući državu da jačim angažmanom pridonese kako bi na jesen svaki hektar poljoprivrednog zemljišta u Posavini ipak bio zasijan.

Foto: Leon Forado Benchinol