Poljoprivredno zadrugarstvo u Hrvatskoj

Dok se suvremeno zadrugarstvo razvijalo punim tempom u zemljama našeg okruženja - Sloveniji, Italiji i Austriji, u Hrvatskoj je radi pogrešnog tumačenja da je to marksistički proizvod i neke druge političke doktrine, stagniralo i zaostajalo. Korijenje zadružnog pokreta nalazimo u dalekoj prošlosti kada je obiteljska zajednica bila, ne samo osnova zajedničkog življenja, već i gospodarenja. Polovicom 19. stoljeća kada se počela razvijati industrija i kada se poboljšao položaj radnika i seljaka, počele su se tražiti reforme, novi odnosi i udruživanja.

1844. godine u mjestu Rogdalu u Engleskoj 28 tkalačkih radnika, različitih političkih i vjerskih uvjerenja, nakon jednog štrajka, osnovali su prvu suvremenu zadrugu. Ova ideja zadrugarstva brzo se počela širiti Europom, pa i u Dalmaciji. Tako je 05. lipnja 1864. godine u Korčuli osnovana kasa uzajamne geresije. Povodom 130. obljetnice osnivanja prve zadruge u Korčuli 1994. godine, pokrovitelj bio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Datum osnivanja prve dalmatinske zadruge Zadružni Savez Dalmacije svake godine svečano obilježava taj dan.

Vinarska zadruga Bol na Braču osnovana daleke 1903, a već 1907. godine osniva se Zadružni savez Dalmacije. Ovi pokazatelji zorno svjedoče da je zadrugarstvo na ovim prostorima duboko ukorijenjeno u život dalmatinskog težaka i da nema ama baš nikakve veze sa marksizmom ili bilo kakvim pokretom - kako mu danas pripisuju oni koji pojma nemaju što je u stvari zadrugarstvo i koliko je ono značilo u životu našeg čovjeka.

Zadrugarstvo nije zaživjelo samo u poljoprivredi. Ubrzo su se otvarale i druge zadruge, obrtnika, ribara i drugih institucija, isključivo s namjerom da zajednički mogu plasirati svoje proizvode, kao i rješavati sve ostale probleme koji su se nametali u radu i napretku rada. Takvo pogrešno tumačenje je razlog zašto smo i u EU ušli neorganizirani i nespremni, a to pak rezultira da neorganizirani ne možemo ničim konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.

Hrvatski Savez Zadruga i Zadružni Savezi diljem Hrvatske ne bave se dostatno ovom problematikom kako bi zadružno poduzetništvo postalo prioritet u hrvatskom gospodarstvu. Umjesto da se svakim danom rađa poneka zadruga i one postojeće stagniraju ili boreći se sa postojećim stanjem u hrvatskom agraru polako odumiru.