Poljoprivrednim uzgojem do biogoriva

Uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju biogoriva ili šumske biomase kao koncept postoji već dosta dugo, i uvijek je u potrazi za alternativnim izvorima energije. Postoje brojne nesuglasice oko uzgoja kultura koje se koriste kao gorivo, a najviše su vezana za raspoloživost poljoprivrednog zemljišta. Ipak, jedna se biljka nameće kao izvrsno rješenje.

Riječ je o travi Miscanthus, poznatoj pod imenom slonova trava, koja potječe iz suptropskih i tropskih predjela južne Azije. Izgledom podsjeća na trsku ili bambus, raste do visine preko tri metra, a posebno je zanimljiva zbog visoke iskoristivosti u svojstvu biomase jer svake godine daje urod bez potrebe za ponovnom sadnjom. Jednom posađen nasad može se eksploatirati i do 20 godina, a jedino o čemu treba voditi računa jest - redovita žetva. Procjenjuje se da bi korištenjem ove biljke Europa mogla proizvesti i do 12% energije koja joj je potrebna do 2050. godine.

Po hektaru Miscanthusa se može dobiti ekvivalent od 8.000 litara dizelskoga goriva. Njegova uporaba je višestruka, Miscanthus se može peletirati, koristiti kao drvna sječka te u različitim industrijskim postrojenjima ili kao sirovina za dobivanje bioetanola, kao i za proizvodnju struje u bioplinskim postrojenjima. Međutim, oni koji žele saditi ovu biljku u Hrvatskoj moraju dobiti posebnu dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode jer se Miscanthus kod nas još uvijek smatra biljkom u eksperimentalnoj fazi istraživanja.

S obzirom na obveze preuzete ulaskom u EU, prema kojima Hrvatska mora povećati udio energije dobivene iz obnovljivih izvora te činjenicu da se ova biljka već naveliko uzgaja u zemljama Europske unije, može se očekivati da će i Hrvatska prepoznati ovu izvrsnu priliku za održiv rast i razvoj. Istraživanja uzgoja u Hrvatskoj pokazala su da se već nakon druge godine uzgoja dobiva 15 do 25 tona suhe tvari po hektaru, što je iznimno velika količina, pogotovo kada se zna da se postiže bez navodnjavanja tla, a s navodnjavanjem, na temelju podataka iz literature, može se na ovim prostorima očekivati i do 35 tona.

Ova biljka može smanjiti energetsku ovisnost poljoprivrednih gospodarstava koja mogu uzgajati određenu količinu i biomasu za svoje funkcioniranje. Zbog tla i klime, Slavonija je vrlo pogodna za uzgoj, ali su istraživanja pokazala da je to i Lika. Miscanthus, naime, uspijeva i na manje kvalitetnu tlu, što znači da uzgojem ne konkurira prehrambenim biljkama. Financijska konstrukcija nezaobilazna je kod svakog uzgoja, a za Miscanthus je najveći izdatak prisutan u prvoj godini kada treba prirediti tlo. Tada treba uložiti oko 1700 eura po hektaru. U prve tri godine u trošak spadaju i herbicidi koji se koriste po potrebi.

Poticaji za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj

Zemlje EU drže vodeće mjesto u proizvodnji biodizela. Razlozi zbog kojih je i Europska unija zacrtala povećanje upotrebe biogoriva su ponajprije potreba za većom sigurnošću u opskrbi energijom u Europi, briga za razvoj poljoprivrede, zbrinjavanje viškova poljoprivrednih proizvoda i očuvanje radnih mjesta u poljoprivredi te briga za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Iako Europska unija izdvaja znatna sredstva za poticanje proizvodnje biogoriva, određene su stroge smjernice koje treba poštivati svaka kompanija koja želi da njihova goriva dobiju certifikat, poticaje i odobrenje EU.

Kompanije koje uspiju uspostaviti sustav revizije za potrebe nadzora svih etapa proizvodnje čeka i pravo na porezna rasterećenja. Proizvodnja biogoriva će se poticati sve dok se razvojem tehnologije i tržišta ne stvore uvjeti u kojima će biogoriva biti konkurentna fosilnim gorivima za prijevoz, u čemu bi Hrvatima zasigurno trebala pomoći i znatna sredstva iz fondova Europske unije koja se izdvajaju za poticanje ove proizvodnje.

Na temelju Zakona o biogorivima za prijevoz, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine donijela odluku o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2014. godini. Jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biodizela iznosi 1,7 kn/l, dok bioetanola 0,23 kn/l. Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine, a nadamo se da će naši poljoprivrednici u ovim kulturama pronaći rješenje za sebe, baš kao i za Europu.

Foto: bioenergycrops.com