Pretraga tekstova
Poljoprivrednici žele ući u Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV). Potvrdio nam je to jučer u telefonskom razgovoru Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), istaknuvši da ideja ulaska predstavnika poljoprivrednika u to tijelo, osnovano sporazumom Vlade RH, sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), traje već duže vrijeme.
- Odluka o ulasku u GSV predstavnika poljoprivrednika još je više osnažena nakon što smo pretkraj prošle godine na sastanku u Bruxellesu saznali da je to i praksa u zemljama Europske unije. Naime, u tamošnjim GSV-u sličnim tijelima sjedi 12-13 posto farmera. Budući da smo i mi seljaci zapravo poljoprivredni poduzetnici, ali i katastarski vlasnici gotovo 90 posto od ukupnih poljoprivrednih obradivih površina, ne vidim ni jedan razlog zašto ne bismo i mi sudjelovali uz predstavnike hrvatske Vlade, sindikata i HUP-a na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja te drugih problema - kaže Grivičić. Ako Hrvatska prihvaća sve što ima EU, zašto ne bi i to - dodaje Grivičić.
Predstavnici HPK su svoj prijedlog nedavno iznijeli, kako kažu, i ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću.
- Međutim, iz razgovora s ministrom Čobankovićem stekli smo dojam da u načelu nema ništa protiv, ali na način da seljaci osnuju sami neki svoj GSV. No, mi se s tim ne slažemo, već želimo isključivo ući u postojeći GSV, želimo biti informirani i sudjelovati u svemu. To nije moja izmišljotina, već je to princip na kojem se temelji i način funkcioniranja farmera u EU - kaže Grivičić, napominjući kako od ove najnovije inicijative koju je pokrenula Poljoprivredna komora, iz koje je predviđeno da u GSV uđe jedan član kojega predlaže HPK, a drugi da bude iz redova neke od seljačkih udruga, neće odustati.
HPK, koji se lani u vrijeme osnivanja i spajanja s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kako kaže Grivičić, više bavila zakonskim procedurama, od ove godine počinje s konkretnim inicijativama. “Jedna od aktivnosti koje pokrećemo je do žetve pšenice utvrditi koji su sve silosi u Hrvatskoj licencirani. Sugerirat ćemo seljacima da svoje žito spreme isključivo u licencirane silose, kako se ne bi ponovio slučaj Đakovštine”, kaže Grivičić, dodajući da čak planiraju i javno objaviti koji sve silosi nemaju licencu.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx